California, Mt Shasta
California, slapovi Bridal Veil, NP Yosemite
California, zastava
California, sav. država SAD-a (od 1850), 424 002 km2 (3. u SAD-u), 32 666 500 st. (1. u SAD-u). Nalazi se na JZ SAD-a; graniči s Oregonom na S, Nevadom na I, Arizonom na JI i meks sav. državom Baja California na J; na Z izlazi na Tihi ocean. Gl. grad Sacramento (404 200 st.). Na Z se pruža Primorsko gorje (Coast Ranges), koje je u sr. dijelu prekinuto zaljevom San Francisca, na I je viša Sierra Nevada (Mt. Whitney, 4418 m), a između se pruža prostrana Kalifornijska dolina (Sacramento Valley, San Joaquin Valley). I od Sierra Nevade nalazi se tektonska depresija Death Valley (Dolina smrti, -85 m), a j je pješčana pustinja Mojave. Na krajnjem J je Imperial Valley s jezerom Salton Sea i pustinja Colorado. Gl. rijeke Sacramento i San Joaquin (u Kalifornijskoj dolini) te Colorado (čini granicu s Arizonom). Klima je suha s umjereno toplim ljetima zbog utjecaja hladne Kalifornijske struje. Gl. gosp. grane: kovinska i elektron. ind. te proizvodnja i prerada nafte (na 3. mjestu u SAD-u) i zemnog plina. Ostale ind.: prehr., drvna, petrokem., film., brodogradnja. Moderno poljodjelstvo s natapanjem (umjetno se natapa 55% obrađenih površina) orijentirana je na agrume, voće, povrće, pamuk i rižu, a razvijeno je i stočarstvo, peradarstvo i ribarstvo. C. daje oko 90% amer. proizvodnje vina. Bogata nalazišta nafte, olovnih, bakrenih, srebrenih i zlatonosnih ruda te bora, potaše, sadre, asfalta, žive i volframa. Gusta cestovna i želj. mreža. Većina stanovništva živi u gradovima (metropolitanska područja Los Angelesa, 15 048 000 st., San Francisca, 6 253 300 st., San Diega, 2 498 000 st. i Sacramenta, 1 481 100 st.). Jaka sveuč. središta (Berkeley, Los Angeles, San Francisco, Palo Alto), centri za istraživanje svemira i opservatoriji (Mt. Wilson, Mt. Palomar). Gl. luke: Los Angeles, Long Beach, San Francisco, San Diego. Razvijen turizam (ljetovališta i kupališta Santa Barbara, Santa Monica i dr.; nac. parkovi Yosemite, Death Valley, Joshua Tree, Kings Canyon, Sequoia, Channel Islands, Lassen Volcanic i Redwood; pustinja Mojave; Disneyland; Hollywood). Obale C. otkrili su Španjolci (Juan Rodríguez Cabrillo) u XVI. st. Donju C. (španj. Baja California, danas u Meksiku) 1686–1767. naseljavali su španj. isusovci, a potom dominikanci, dočim su Gornju C. (španj. Alta California) ugl. kolonizirali franjevci (1769. otkrili su zaljev San Francisco). God. 1821. Donja i Gornja C. priznale su suverenitet Meksika. Nakon amer.-meks. rata (1846–48) SAD je stekao Gornju C., koja 1850. postaje tridesetprvom amer. sav. državom. Otkriće zlata u prilazima Sierra Nevadi (današnji Sacramento) sred. XIX. st. izazvalo je tzv. zlatnu groznicu, tijekom koje su deseci tisuća pustolova sa svih strana svijeta nagrnuli u C., što je, uz bezakonje i nerede, pridonijelo njezinu gosp. usponu u XIX. st. Tijekom Američkoga građanskog rata C. je ostala uz države Sjevera, a njezini resursi zlata pridonijeli su konačnoj pobjedi u ratu.
California, Los Angeles
California, Rodeo Drive u Beverly Hillsu
California, San Francisco
California, dine u Death Valleyu
California, marina u Newportu
California, vinogradi u dolini Napa