Seusovo blago, četrnaest komada raskošno ukrašena srebrnoga stolnoga kasnoantičkoga posuđa nazvanoga po rimskom patriciju Seusu, čije se ime nalazi na središnjem medaljonu jedne posude. Posuđe izrađeno između IV. i V. st. bilo je pohranjeno u velikom brončanom vjedru (VI. ili VII. st.) i tako sačuvano od oksidacije. Ostava se sastojala od pet srebrnih tanjura ukrašenih iskucavanjem i niellom (prizori Seusove gozbe i lova), pet vrčeva s okomitom ručkom (ukrašeni ženskim likovima i biljnim motivima), dvije situle (s prizorima o Hipolitu i Fedri), pikside sa stožastim poklopcem (s prikazom ženske toalete) i posude s dvije drške u obliku životinja. Pretpostavlja se da je Seus, bježeći iz Rima, blago zakopao, ali se ne zna gdje je blago otkriveno: prisvajale su ga Hrvatska, Madžarska i Libanon. Pretpostavku o panonskom prostoru ponudio je natpis na jednoj posudi koji spominje jezero Pelso (latinski naziv za Balaton); pretpostavljena lokacija u Hrvatskoj je Barbariga kraj Pule. Većina blaga je u vlasništvu britanskoga lorda od Northamptona.