Campoformijski mir, mirovni ugovor sklopljen 17. X. 1797. između Austrije i Francuske u mjestu Campoformiju nedaleko od Udina. Sporazum je nastavak preliminarnog mira sklopljenog u Leobenu u Štajerskoj (18. IV. 1797), nakon što su ratne operacije završile francuskom pobjedom. Francuska je stekla Belgiju, mletačke otoke u Jonskome moru (Krf, Kefaloniju, Zante, Cerigo, St. Mauro i dr.), te dio Albanije koji pripada spomenutim otocima. Austrija je dobila Istru, Dalmaciju, jadranske otoke, Boku kotorsku, grad Veneciju i njezino zaleđe. Ustrojena je Cisalpinska republika, sastavljena od austrijske Lombardije, nekih mletačkih posjeda u Italiji, Modene, Masse-Carrare i triju legacija Bologne, Ferrare i Romagne. Pregovori su se najviše otegli u svezi s Bokom kotorskom, koja je trebala pripasti Francuskoj te je spor, što je izbio glede njezine pripadnosti, riješen u korist Austrije. Za hrvatske krajeve Campoformijski mir imao je veliko značenje, jer je provedbom mirovnog ugovora definitivno prestala postojati Mletačka Republika u sastavu koje se od XV. stoljeća nalazio pretežit dio istočnojadranske obale.