Catania, gl. grad i luka istoimene provincije na i Siciliji, Italija, podno vulkana Etne, na obali Jonskoga mora; s 342 000 st. drugi po veličini grad na Siciliji. Među vodećim trg. i industr. gradovima j Italije. Kem. (50% tal. proizvodnje sumpora), prehr., elektrotehn., elektron., tekst. ind.; brodogradnja; rafinerija nafte. Prom. čvorište. Zračna luka. Iz zaleđa se izvozi sumpor, pluto, agrumi i vino. Turizam. Jedno od najstarijih sveuč. središta Italije (osn. 1434); sveuč. knjižnica s brojnim srednjovj. rukopisima; vulkanološki institut, muzeji, zvjezdarnica, rodna kuća V. Bellinija (muzej). Teško oštećena erupcijom Etne (1669) i potresom (1693); u XVIII. st. obnovljena pretežno u baroknom stilu. Ostaci grč. teatra i rim. amfiteatra, kupki i vodovoda; katedrala (XI. st., obnovljena u XVIII. st.), zamak (XIII. st.), palače; crkva sv. Nikole, najveća na Siciliji (XIV–XVII. st.) i druge crkve. Osnovali je Grci ←729, a osvojili Rimljani ←263. (ant. Catana ili Catina). Poslije su se često mijenjali vladari; od 1861. pod Italijom.