cestovni promet, petlja u Los Angelesu
cestovni promet, Manhattan Bridge i Brooklyn Bridge u New York
cestovni promet, kretanje ljudi i dobara cestovnim prijevoznim sredstvima. Javlja se u početnim oblicima nakon izuma vozila na kotače (oko ←3000) i uređivanja putova već u najstarijim civilizacijama, ali pravi cestovni promet stvaraju tek stari Rimljani gradeći ceste koje povezuju Rim s njegovim provincijama (postoje u nas dobro očuvani ostaci tih cesta). Rimski cestovni sustav ostao je nenadmašen daljnjih 1400 godina. Sve do potkraj XVIII. stoljeća većina je cesta u Europi bila loše održavana, a zimi gotovo neprohodna. Početkom XIX. stoljeća škotski inženjeri Thomas Telford i John McAdam uveli su metode solidnije gradnje. No tek je s industrijalizacijom Zapadne Europe i Sjeverne Amerike došlo do specijaliziranih građevinskih strojeva i novih tehnika gradnje, a u XX. stoljeću grade se prve današnje najmodernije ceste s dvama ili više trakovima u oba smjera – u Italiji 85 km (autostrada) do 1924. i oko 500 km do 1939; u Njemačkoj oko 2100 km (Autobahn) do 1942; poslije II. svjetskog rata u SAD-u, Francuskoj, Velikoj Britaniji i drugdje. U svijetu je danas oko 193 milijuna km cesta (od toga samo na cestovnu mrežu SAD-a otpada 6 milijuna km). Dužina cesta u Hrvatskoj 1990. iznosila je 32 796 km. U relativnom izrazu to je 48,4 km na 100 km2 površine (Zapadna Europa 77,0 km).