čipka, lepoglavska
čipka, venecijska
čipka, paška
čipka, bruxelleska, iz doba Luja XIV.
čipka, belgijska čipkarica iz Bruggea
čipka (mađarski: csipke), šupljikava ili mrežasta prozračna izrađevina od pamučnih, lanenih, svilenih, vunenih, agavinih, srebrenih ili zlatnih niti. Izvodi se ručno iglom, kačkalicom, batićima i čunićima – tehnikom pletenja, kačkanja, vezivanja, šivanja, tkanja; u novije doba proizvodi se strojem. Čipka je vjerojatno nastala po rubu tkanine da se, po završetku tkanja, spriječi osipanje potke (u hrvatskom folklornom ruhu tzv. rasplet i priplet). Kao samostalan rad javlja se potkraj XV. stoljeća kao ukras odjeće (ovratnici, rubovi rukava, osobito u građanskoj odjeći XVI. i XVII. stoljeća), posteljine, zastora, stolnjaka, kao podložak i dr. Najpoznatije su belgijske (Malines, Bruxelles), francuske (Valenciennes, Lille, Alençon), talijanske (venecijanske), španjolske te čipke različitih slavenskih naroda. U Hrvatskoj najpoznatije šivane iglom s otoka Paga (paški teg), te rađene batićima oko Lepoglave i u Međimurju; u oba područja namijenjene ukrasnim dijelovima folklorne odjeće ili podlošcima; zatim čipke od niti iz agavina lišća, koju rade redovnice u benediktinskom samostanu u Hvaru u obliku podložaka. U XVII. stoljeću bile su poznate dubrovačke čipke, danas nestale.