čovjek, dvonožni sisavac iz reda Primata, natporodice Hominoidea, porodice ljudi (Hominidae), vrste Homo sapiens. Najsavršenije živo biće u prirodi, uspravna hoda, razvijena mozga, artikulirana govora, stvaralačke inteligencije. Rod Homo nastao je u Africi u kasnom pliocenu (oko ←2,4 milijuna godina) evoluiravši od roda Australopithecus. Do približno ←1,1 milijuna godina istodobno su postojali australopitecini (moždane mase veće od 450 cm3) i ljudi (moždane mase veće od 700 cm3). Iz fosilnih se ostataka mogu identificirati vrste Homo habilis (vjerojatno još pripadao australopitecinima), Homo rudolfensis (prva ljudska vrsta), Homo ergaster (već je izrađivao oruđe), Homo erectus (azijski hominid iz ranog pleistocena), Homo heidelbergiensis, živio u srednjem pleistocenu u Africi, odakle se jedan ogranak doselio u Europu i evoluirao u vrstu Homo neanderthalensis, dok je afrički ogranak evoluirao u vrstu Homo sapiens (s moždanom masom oko 1350 cm3) i napokon u kasnom pleistocenu zamijenio neandertalca. Uspravan stav čovjeka omogućio je da se razvije mozak, koji mu daje umne sposobnosti, da mu se razvije prsni koš, a time i glas i govor, da mu se oslobode ruke za hvatanje, za izrađivanje oruđa, za rad. Doduše, uspravan stav donio je i niz nedostataka kao što su nesigurnost i manja brzina kretanja, smanjene sposobnosti njuha, opterećenje kralježnice i zglobova, opterećenje krvožilnog i dišnog sustava.