Dagestan, republika u Ruskoj Federaciji, obuhvaća si dijelove Kavkaza i dio Prikaspijske ravnice, uz z obalu Kaspijskog jezera, do donjeg toka Kume; 50 300 km2, 2,1 mil. st., gl. grad Mahačkala. U s dijelu Dagestana pjeskovita Nogajska stepa polupustinjskih obilježja. U središnjem dijelu mjestimice močvarna nizina uz deltu Tereka i donji tok Sulaka. Južni je dio Dagestana suho visokoplaninsko područje s duboko usječenim klancima Sulaka, Samura i drugih tekućica što otječu prema Kaspijskom jezeru. Najviši vrhovi iznad 4000 m; najviši je Bazar Djuzi (4466 m) na gl. grebenu Kavkaza. U gorju je važno ovčarstvo, a poljodjelstvo (žitarice), vinogradarstvo i voćarstvo u klimatski blažem pojasu predgorja, u uskom priobalju između Kavkaza i Kaspijskog jezera te uz tekućice u nizini, uz natapanje. U rudarstvu su najvažnija nalazišta nafte i plina u priobalju između Mahačkale i Derbenta, kuda prolazi i naftovod iz Azerbajdžana u unutrašnjost Rusije. Ima nalazišta ugljena, željezne rude, rijetkih metala i dr. Uz industriju vezanu uz preradu nafte (Izberbaš i Mahačkala), razvijena kovinska ind., strojogradnja, tekst., kožarska, drvna i prehr. ind. (posebice vinarstvo, konzervirano voće i riba). El. energija iz HE na kavkaskim rijekama. Uz gl. grad i luku Mahačkalu veći gradovi Derbent, Izberbaš, Bujnaksk, Hasavjurt i Kizljar. Stanovništvo etnički vrlo raznoliko: Avarci, Darginci, Kumici, Lezginci, Lakci, Tabasarani, Nogajci i dr.; također doseljeni Rusi, Azerbajdžanci, Čečenci i dr. Po vjeroispovijedi pretežu muslimani suniti.
Povijest
Tragovi naseljenosti potječu iz prapovijesti. U sr. vijeku nad područjem D. smijenjuje se vlast Huna, perz. Sasanida, hazarskih kanova, Arapa (islamizacija), Azera i Mongola. Od XV. do XVIII. st. poprište je terit. presezanja Osman. Carstva, Irana i Rusije; 1813. pripao Rusiji. Nakon Oktobarske revolucije 1917. uspostavljena je sovj. vlast; 1921. proglašen Autonomnom Sovj. Socijalist. Republikom u okviru RSFSR-a. Tijekom 1990-ih učestali su terit. sporovi i separatističke težnje islamističkih skupina, potaknute i ratom u susjednoj Čečeniji.