delta Nila
delta 1. Četvrto slovo grčkog alfabeta (Δ, δ); brojčana vrijednost 4; veliko slovo u obliku trokuta asocijativno je pa se pojavljuje u nazivima različitih proizvoda (aparata, zrakoplova i sl.). 2. Naplavna ravnica kojom se riječno ušće razgranato, u više rukavaca, širi u more ili jezero. Rjeđe, močvarnom deltom može završiti rijeka u unutrašnjoj suhoj ravnici (npr. delta → Okavanga) u kojoj jako isparavanje onemogućuje nastanak stalnog jezera. Naziv potječe od grčkog povjesničara Herodota (←V. stoljeće) koji je naplavno područje ušća Nila nazvao deltom, s obzirom da po svojemu trokutastom tlocrtu sliči istoimenom grčkom slovu (d). Uz osnovni trokutast ili lepezast oblik, nanosi pojedinih rukavaca mogu stvoriti prstaste delte (npr. delta Mississippija). Delta se stvara i stalno širi na mjestima gdje je riječno taloženje veće od priobalnog odnošenja taložina. Ulijevajući se u more ili jezero, rijeka gubi snagu prijenosa te se istaloži najprije krupni riječni nanos, dalje u naplavnoj ravnici sitniji, a najsitniji nanos taloži se u priobalju. Zbog gomilanja nanosa otjecanje je otežano te se u delti neprestano stvaraju rukavci. Plodno tlo čini delte izvrsnim poljodjelskim područjima; neke od njih obrađuju se od starog vijeka (Nil, Eufrat–Tigris, Ind). Pojedine su delte gusto napučene (Brahmaputra–Ganges, Huang). Izgradnja brana može utjecati na razvoj delti; velika → Asuanska brana na Nilu smanjila je donos riječnog nanosa, pa more postupno razara dijelove delte Nila.