Detroit
Detroit, najveći grad u sav. državi Michigan, SAD; 970 200 st., metropolitansko područje 4,3 mil. st. Leži na desnoj obali r. Detroit, nasuprot Windsoru u Kanadi. Veliko prom. čvorište (povezano s Kanadom želj. i cest. tunelom te cest. mostom) i važno pristanište. Središte automob. industrije (sjedišta General Motorsa, Forda i Chryslera). Proizvodnja strojnih alata, industr. robota, računalnih dijelova, elektrotehn., kem. i farmaceutska ind. U gradu su više sveučilišta (Wayne State, osn. 1868; University of Detroit Mercy, osn. 1877), visoke škole, umj. akademija. Uz obalu dominira poslovno-hotelski (229 m visok) sklop Renaissance Center, sjevernije je dvorana simfonijskog orkestra (osn. 1914) te kult. središte grada: muzeji umjetnosti (Detroit Institute of Arts, International Institute), Muzej afroamer. povijesti, Muzej znanosti, Pov. muzej, muzej Motown (nekada sjedište čuvene glazb.-izdavačke tvrtke Motown Records), knjižnica, kazalište. U → Dearbornu je Muzej H. Forda. Jugozapadno od grada je međunar. zračna luka. D. je osnovao 1701. franc. trgovac Antoine de la Mothe Cadillac. Od 1805. gl. grad teritorija, od 1837. do 1847. sav. države Michigan. Proizvodnja automobila počela je potkraj XIX. st. te je D. uskoro postao najveće središte amer. automob. ind. Od 1970-ih povremeni padovi na tržištu automobila uzrokovali su gosp. poteškoće u gradu. U drugoj pol. XX. st. bilježi pad broja stanovnika (1950. bilo je 1,8 mil. st.).