Didot, obitelj francuskih tiskara, nakladnika i slovoljevača značajnih za francusko tiskarstvo. François (1689–1757) je osnovao knjižaru (1713) i tiskaru (1754) u Parizu, objavio djela → Antoinea Prévosta u 20 sv. Stariji sin François-Ambroise (1730–1804) stvorio je osnovu tipografskoga mjernog sustava, danas prihvaćenog u Europi (DIN 16 507), mlađi Pierre François (oko 1731–1793) preuzeo je tvornicu papira u Essonneu. Sinovi Françoisea-Ambroisea nastavili su posao: Pierre (1761–1853) preuzima tiskaru, stvara niz klasicističkih pisama antikve; na Nacionalnoj izložbi 1801. njegova izdanja proglašena su najboljima; Firmin (oko 1765–1836) istaknuti je rezbar i ljevač slova (Didot-Antiqua rezana je po uzoru na njegovu), pronašao stereotipiju, kliširanje i način tipografske izrade zemljopisnih karata. Proslavio se malim jeftinim izdanjima klasika. I sinovi Pierrea Françoisa dali su doprinos tiskarstvu: Henri (1765–1852) je zapamćen po sićušnim tiskarskim slovima, Léger (1767–1829) je unaprijedio proizvodnju papira. Sinovi Firmina Didota Ambroise (1790–1876) i Hyacinthe (1794–1880), kao sastavni dio prezimena uzimaju njegovo ime (ta se grana porodice otada naziva Firmin-Didot); objavili su oko 200 svezaka u nizovima grčkih, latinskih i francuskih pisaca. Najznačajnije im je izdanje Thesaurus graecae lingue Henrija Estiennea (9 svezaka, 1855–59).