Durango, sav. država na SZ sred. dijela Meksika; 119 648 km2, 1 445 900 st., gl. grad Durango. Zap. dio pripada šumovitom gorju Sierra Madre Occidental, a istočni suhoj središnjoj visoravni. Tekućice s gorja važne su za natapanje i hidroenergiju; najvažnije su Nazas (s branom Lázaro Cárdenas) i Mezquital (umjetno jezero Santiaguillo). U gorju šumarstvo (drvna ind.), na natapanim poljima (posebno uz r. Nazas) uzgajaju se tržišne kulture (voće i povrće, pamuk, žitarice i dr.), u sušnijim krajevima govedarstvo. Gorje je bogato rudama (srebro, zlato, bakar, kositar, ugljen, živa, željezo i dr.). Uz D., ostala veća središta jesu Gómez Palacio i Ciudad Lerdo. Prvi Europljani istraživali područje 1562–63. Zajedno s Chihuahuom dio španj. provincije Nueva Vizcaya do osamostaljenja tih dviju sav. država 1823. U doba Meks. revolucije (1910–20) poprište početnih ustanaka i kasnijih borbi.