dužd (latinski: dux, mletački: doxe), najviši državni dostojanstvenik u Mletačkoj Republici. U latinskim spisima nazivan Dux Venetiarum, a u talijanskim Doge (Doxe) di Venezia. U VII–VIII. st. naslov dužd obnaša poglavar bizantske pokrajine Venecije. Oko 726. mletačka općina prvi put bira samostalnog dužda (Ursus); Bizant ga potvrđuje sve do u IX. st. Do konca XIII. st. vodeće mletačke plemićke obitelji uspjele su ograničiti vlast dužda, te otad dužd sve više postaje simbol i formalni vrhovni predstavnik Republike. Nakon pohoda dužda Petra Orseola na Dalmaciju 1000. duždevi su svojem naslovu dodali i dux Dalmatiae, a poslije i dux Dalmatiae et Croatiae. Nakon IV. križarske vojne (1202–04) naslov dužd proširuje se dodatkom: quartae et dimidiae partis totius Romaniae imperii dominator. Duždevska čast prestala je postojati ukinućem Mletačke Republike 1797. Tijekom prošlosti brojni su mletački duždevi imali učestale veze s hrvatskim krajevima, poglavito oni iz obitelji Candiano, Contareno, Dandolo, Faliero, Gradenigo, Mauroceno, Orseolo, Tiepolo i dr.