Eskimi, Bijeli medvjed, figura od morževine
Eskimi (algonkinski: jedači sirova mesa), sami se nazivaju Inuit (tj. ljudi), stanovnici arktičkog područja. Žive na velikom prostranstvu od Grenlanda i Labradora na I do Beringova mora i sibirskih obala na Z te na nekim arktičkim otocima (Baffinova zemlja, Victoria). Ranije su obitavali u unutrašnjosti Sjev. Amerike, ali su ih Indijanci (Atapaski) potisnuli na sjever. E. su mongoloidi, žutosmeđe puti, niska rasta. Govore dijalektima jedinstvenoga eskimskog jezika koji pripada skupini eskimsko-aleutskih jezika. Obalni E. su ribari i lovci na tuljane, morževe, kitove. Stanovnici unutrašnjosti love sjeverne jelene, sjeverne medvjede i mošusno govedo. Potkraj XIX. st. počeli su na Aljasci, a od 1930. i u Kanadi, uzgajati sobove. Krznena odjeća i sveukupna oprema E. (harpuna, pseća zaprega, kajak, vjetrovka s kapuljačom – anorak, koliba od ledenih blokova – iglu i dr.) izvrsno su prilagođeni polarnom području. Lik. je umjetnost pretežno minijaturna (ukrasi od morževe kosti), na Aljasci i Grenlandu razvijeno je rezbarstvo u drvu i kosti, a danas u Kanadi i kiparstvo u kamenu. U folkloru karakteristične “pjevačke borbe”, u kojima se protivnici međusobno izruguju pjesmama, te dvoboji “pozdrava”, koji se izvode šamaranjem. Jedino je glazbalo bubanj. Žive u rodbinskim grupama. Najvažnija je osoba u zajednici šaman, kojega smatraju posrednikom između svijeta duhova, prirode i ljudi. E. imaju brojne mitove; vjeruju u prekogrobni život i podzemni svijet. Usprkos današnjem preuzimanju modernih civilizacijskih stečevina, približno 90 000 Eskima nastoji sačuvati svoj etnički identitet.
Eskimi, izrada skulptura od kamena
Eskimi, Eskim s Aljaske
Eskimi, tradicionalni ribolov