folklor (engl. folk puk, narod, lore nauk, znanje), naziv za različite umj. aspekte tradicijske kulture; u nas najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske (usmene) oblike književnosti (folkl. ili nar. književnost), glazbe (folkl. ili nar. glazba), plesova (folkl. ili nar. ples), dramskog (folkl. kazalište) i likovnog (folkl. likovni izraz) stvaranja. Postanak pojma f. vezan je s eur. romantizmom i njegovom orijentacijom prema starim nac. tradicijama (prvi ga je upotrijebio William Thoms 1864). Poslije je naziv poprimio različita značenja pa se proširio na sveukupnu tzv. materijalnu i duhovnu kulturu manje obrazovanih gradskih, a osobito seljačkih društv. slojeva. U pogrdnom se smislu riječju f. katkad označuje ponašanje neprimjereno civiliziranim pravilima. Moderni pristupi (→ folkloristika) ne tumače više folklor samo kao baštinu preuzetu tradicijom iz davnine, nego ga shvaćaju kao način neposrednog umj. komuniciranja među ljudima u malim (i seoskim i gradskim) skupinama, kao proces stvaranja u spontanom izravnom dodiru izvođača i publike. Tako shvaćeni f. ne obuhvaća samo arhaičnu baštinu (poeziju, bajke, napjeve, plesove), nego i manje ugledne kreativne iskaze koji su i danas živi u svim sredinama (anegdote, vicevi, rugalice, igre riječima, dječji stihovi, grafiti i dr.). Posebna pojava tzv. druge egzistencije folklora je → folklorizam.