Francuska Gijana (francuski Département de la Guyane française), francuska regija i prekomorski departman, smještena na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike; površine 83 534 km2, s oko 276 000 stanovnika (procjena 2016), uglavnom kreola. Glavni grad je → Cayenne; ostali veći gradovi su Saint-Laurent-du-Maroni (40 462 st.), Kourou
(25 260 st.), Rémire-Montjoly (20 689 st.) (2011). Graniči sa Surinamom na zapadu i Brazilom na jugu i istoku. Prema Surinamu su granične rijeke Maroni, Lawa i Itany, a prema Brazilu Oyapock (Oiapoque); na jugu granica prolazi gorjem Tumucumaque. Nizinskim dijelom (oko 20 km širok), uz obalu Atlantskoga oceana, proteže se močvarna nizina (jugoistočno od Cayennea). U unutrašnjosti se pruža pobrđe (visoko do 830 m), koje je sastavni dio Gvajanskog visočja, a ispresijecano je rijekama koje otječu uglavnom prema Atlantskom oceanu. Pred obalom je niz otočića; najpoznatiji i najzloglasniji je Vražji otok (Île du Diable) s nekadašnjim zatvoreničkim logorom.
Francuska Gijana leži u pojasu između 2° i 6° sjeverne geografske širine. Klima je tropska; prosječna godišnja količina padalina kod Cayennea iznosi 3200 mm, a srednja godišnja temperatura
26,7 °C. Gusta tropska šuma prekriva 4/5 površine države. Manje od 1% površine je obrađeno. Uzgajaju se kukuruz, riža, kasava, ananas, jam i banana, a trguje se najviše šećernom trskom. Osim poljodjelstvom, stanovništvo se bavi i stočarstvo i ribarstvom. Iskorištavanje šuma. Od rudnoga bogatstva najviše ima zlata, boksita, gline i cinobera. Manja prerađivačka industrija (prerada ribe, mesa, žitarica, drveta), proizvodnja ruma. Uvoze se prehrambeni proizvodi, rafinirana nafta, cement, kovine i strojevi, a izvozi uglavnom drvo, zlato, račići, riža, banane, kakao i rum. Većina stanovništva radi u uslužnom sektoru. Naseljenost je koncentrirana u priobalnom pojasu, osobito oko Cayennea, a unutrašnjost je većinom nenaseljena. Glavne su luke Dégrad des Cannes, Larivot, Saint-Laurent-du-Maroni i Kourou. Međunarodna zračna luka nalazi se u Cayenneu. Kod Kouroua je 1968. osnovana (francuska i europska) baza za lansiranje satelita.
Francuzi su zaposjeli gijansku obalu u prvoj polovici XVII. st.; u stalnom je francuskom posjedu od 1817. Od 1794. na to je područje deportiran velik broj političkih neistomišljenika iz Francuske, no od 1852. postala je stalna francuska kažnjenička kolonija (1852–1938. deportirano je više od 70 000 zatočenika). Francuska je u Gijanu uvezla velik broj afričkih Crnaca koje je koristila kao roblje (ropstvo ukinuto 1848); upravo je na tom području osnovana jedna od prvih organizacija za obrazovanje oslobođenih robova. Francuski je departman od 1946. Još su uvijek neriješena pitanja vezana uz granicu sa susjednim Surinamom.