galvanski članak (galvanski element, galvanska ćelija), izvor el. struje u kojem se kem. energija pretvara u električnu. Sastoji se od elektrolita (otopina kiseline, soli ili lužine) u koji su uronjene dvije metalne ili ugljene ploče različita kem. sastava (elektrode). Zbog te različitosti elektrode dobivaju različite potencijale prema elektrolitu a to znači da među njima postoji razlika potencijala, tj. napon članka. Taj napon ne ovisi o veličini ploča nego o vrsti materijala od kojega su ploče napravljene. Prvi g. č. bio je Voltin članak (u razrijeđenu sulfatnu otopinu uronjene su ploče od bakra i cinka) i davao je napon od 1 volta. Postoje i druge vrste članaka s različitim elektrolitima i pločama a dobili su ime po onima koji su ih prvi napravili (Daniellov, Leclancheov ili suhi, Westonov ili kadmijev, živin i dr.). U novije se vrijeme koriste vanadijski članci i suhe baterije sa srebrnim kloridom. Svi ti članci upotrebom gube napon ali se oni mogu obnoviti dodavanjem nove supstancije elektrolita. Zato se zovu primarni članci. Oni članci kod kojih se istrošene ploče mogu obnoviti el. putem zovu se sekundarni članci (akumulatori). Naponi galvanskih članaka iznose od 1 do 2 V pa se za dobivanje većih napona koristi serijsko spajanje članaka u baterije čiji je napon jednak zbroju napona pojedinih članaka.