 |
|
| Službeni naziv: | Republika Gambija, Republic of the Gambia |
| Površina: | 11 295 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2001): 1 341 000 (119 stanovnika/km2); 35% gradsko |
| Glavni grad | Banjul, 36 100 stanovnika (procjena 2004), aglomeracija 270 500 |
| Upravna podjela | 5 provincija i područje gl. grada |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | dalasi = 100 bututa |
Gambija, država u zapadnoj Africi, smještena na objema obalama srednjeg i donjeg toka istoimene rijeke, okružena Senegalom, na zapadu izlazi na Atlantski ocean, ima 80 km morske obale.
Prirodna obilježja
rijeka Gambija
G. se u cijelosti nalazi u dolini istoimene rijeke. Pruža se u smjeru I–Z u duljini od oko 350 km, a široka je 30–50 km. Radi se o pretežno ravničarskom području. Na I javljaju se niski, uravnjeni i široki brežuljci građeni od pješčenjaka miocensko-pliocenske starosti, vis. 25–50 m. Na Z, još niže i manje pjeskovite uzvisine izmjenjuju se s ulegnućima koja su ispunjena pijeskom i uravnjena. To se područje naziva banto farosa (površine koje su tijekom suhog razdoblja čvrsto tlo, a tijekom kišne sezone postaju močvarno tlo). Tla u središnjem i istočnom dijelu plodnija su nego na zapadu. Obala je razvedena, mjestimično kamenita, mjestimično močvarna, a tlo se zaslanjuje morskom vodom tijekom plima koje estuarijem rijeke Gambije prodiru duboko u unutrašnjost. Klima je suptropska s dvama izraženim godišnjim dobima: suha zima (studeni–svibanj) i vlažno ljeto (lipanj–listopad). Temperature su ujednačene: srednja siječanjska je oko 23 °C, srednja srpanjska 27 °C, ali se u unutrašnjosti danju penje i na više od 40 °C. Padalina ima oko 1400 m uz obalu, a upola manje u unutrašnjosti. Izražena je sezonska raspodjela. Od prosinca do travnja iz Sahare puše harmatan, suh sjeveroistočni vjetar. Prevladavaju savane, u vlažnijim zonama močvarna vegetacija, a u bočatim močvarama uz donji tok šume mangrova. Pod šumama je manje od 10% površine. Jedina veća tekućica je Gambija, koja izvire u Gvineji, a ulijeva se u Atlantski ocean. U Gambiji prima jedan veći pritok, Sandogugou. Plovna je cijelim tokom kroz Senegal i čini važnu prometnicu i u putničkom i u teretnom prometu.
Stanovništvo
Brojem se izdvaja 5 većih etničkih skupina. Najbrojnija je Mandinka (Mandingo ili Malinke, 44%), žive po cijeloj zemlji, bave se trgovinom i poljoprivredom. Fulani ili Fulbe (17,5%) žive na I, bave se stočarstvom, dijelom su nomadi. Wolof (12,3%) su poljoprivrednici u s dijelu zemlje, a čine i većinu st. gl. grada. Serahuli (7%) žive na I i pretežno se bave poljoprivredom. Jola (7%) su najstariji stanovnici ovoga područja. Žive j od donjeg toka r. Sénégal, bave se ratarstvom, uzgajaju rižu i proso. Služb. jezik je engleski, koriste se pojedini domaći jezici, a u školama i arapski. Sa 119 st./km2 Gambija je naseljena znatno gušće od zemalja u širem okruženju. Najgušće je naseljeno područje oko glavnoga grada i jugozapada zemlje. U gradovima živi približno trećina stanovništva. Glavni grad Banjul ima oko 34 282 stanovnika, a taj se broj smanjuje (prije 10-ak g. imao je 42 000 st.). Najveći grad je Serrekunda, zapravo konurbacija 9 naselja koja su svojim širenjem srasla u jedinstveno gradsko područje s više od 350 000 stanovnika, a nalazi se jugozapadno od glavnoga grada. Ostali veći gradovi: Brikama i Bakau. Porast st. je brz, čak i za afr. prilike, i iznosi 35‰ (prosj. 1980–2001). Rezultat je to visoke rodnosti, 38–40‰, pa i više, te razmjerno niske smrtnosti 12–14‰. Značajna je i pozitivna migracijska bilanca. Uz imigraciju, vrlo su izražene unutrašnje migracije i to prema grad. područjima, posebice onima na Z zemlje koja bilježe brz rast. Očekivano trajanje života kratko je, samo 54 g. To se odražava i na dobnu strukturu: mlađih od 15 g. je 45%, 15–65 g. 52%, a starijih od 65 g. manje od 3%. Medijalna starost stanovništva manja je od 18 g.! U vjerskom sastavu prevladavaju muslimani (o. 90%), 9 % su kršćani. Osnovno školovanje je besplatno, ali nije obvezno, pa je stopa pismenosti samo 40%, među ženama samo 31%.
Gospodarstvo
Na svj. razini G. spada u slabo razvijene zemlje, a po dohotku po stanovniku slična je ostalim zapadnoafričkim zemljama. Slabo razvijeno gospodarstvo s dominantnim primarnim sektorom (40% BDP-a, 80% aktivnog st.), slabo obrazovano st. i monetarne i gosp. krize u susjednim zemljama zapreka su bržem razvoju. Nominalno visoke stope rasta posljedica su vrlo niske baze. Jedini komerc. poljoprivr. proizvod je kikiriki. Za vlastite potrebe uzgajaju se riža, proso, a nastoji se uzgajati pamuk, duhan, agrume i dr. U prehrani st. važni su i ribarstvo te stočarstvo (ovce, koze, goveda, perad). G. nema nekih vrjednijih rudnih bogatstava, a energetske potrebe zadovoljavaju uvozna fosilna goriva. Ind. se svodi na jednostavnu obradu poljoprivr. proizvoda, nešto je prehrambene, tekstilne i kožarske. U takvim uvjetima važni su prihodi od turista, ugl. Europljana, kojih je godišnje oko 100 tis. Vanjskotrgovinska bilanca stalno je negativna, vrijednost uvoza raste, a izvoz znatno oscilira. Uvoze se prehr. proizvodi, žive životinje, strojevi i energenti. Gl. izvozni proizvodi su kikiriki i prerađevine (65– 70%), riba i prerađevine, koža; vrijednost izvoza ovisi o stanju na svj. tržištu (cijene). Gl. trgovinski partneri: Beneluks, Njemačka, Kina, Senegal, Velika Britanija. Ulogu riječnog prometa smanjuje intenzivna gradnja cesta, ali manje od 1/3 ih je asfaltirano. Željeznice nema, zračna luka je Banjul.
BNP (2001) 426 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 40%, industrija 14%, usluge 46%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 79%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (1994) 26%
Inflacija (1990–2001) 4,1 %/god.
Realan rast gospodarstva (1990–2001) 3,4 %/god.
Uvoz (2002) 225 mil. USD
Izvoz (2002) 128 mil. USD
BNP (2001) 426 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 40%, industrija 14%, usluge 46%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 79%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (1994) 26%
Inflacija (1990–2001) 4,1 %/god.
Realan rast gospodarstva (1990–2001) 3,4 %/god.
Uvoz (2002) 225 mil. USD
Izvoz (2002) 128 mil. USD
Povijest
Lokalni vladari naroda Mandingo priznaju u XIII –XIV. stoljeću vlast države Mali. Prve portugalske naseobine iz 1455. Od kraja XVI. stoljeća prisutni su Englezi, koji u XVII–XVIII. stoljeću ondje vode borbe za vlast s Nizozemcima i Francuzima. Godine 1821–43. te 1866–89. dio britanske Zapadnoafričke Federacije. Posebna britanska kolonija 1843–66. te od 1888. Godine 1954. zemlja dobiva prvi ustav sa zakonodavnim i izvršnim vijećem, kojemu je na čelu britanski guverner. Na izborima 1960. pobjeđuje Ujedinjena stranka na čelu s Pierreom Sarrom N’Jiem. Na osnovi novog ustava (1961) održani su 1962. novi parlamentarni izbori na kojima većinu dobiva Narodna progresivna stranka Dawde Jaware koja zahtijeva neovisnost Gambije. Potpunu samoupravu (osim vanjskih poslove i obrane) Gambija stječe 1963. Neovisnost je proglašena 1965. Članica Commonwealtha. Od 1970. republika; prvi predsjednik bio je Dawda Jawara. Godine 1982. sa Senegalom tvori Konfederaciju Senegambiju, koja se raspala 1989. Jawaru je državnim udarom 1994. srušio s vlasti Jahya Jammeh, koji je 1996. izabran za predsjednika države (ponovno biran 2001, 2006. i 2011). Njegov Savez za patriotsku preorijentaciju i izgradnju odnio je pobjedu na parlamentarnim izborima 1997.