grad

grad A. Lorenzetti Slika idealnoga grada, Siena, Pinacoteca
grad 1. Utvrđeno središte feud. gospodara (sin. za burg, kaštel, tvrdi g., utvrđeni g., plemićki g., stari g., kulu, zamak, dvorac); ladanjska feud. rezidencija. Služi za obranu od neprijatelja i za stanovanje od XII. do XVI. st. Izgrađen na strateški istaknutom i teže pristupačnom položaju, opasan zidinama ojačanim kulama, najčešće od kamena, rjeđe od opeke. Takve su gradove podizali u roman., got. i renesansnom stilu. Potkraj sr. vijeka podižu se udobniji i raskošniji g. koji tvore prijelaz k dvorcima. 2. Naziv za organizirano naselje većega tipa sa samostalnom upravom; privr., upravno i kult. središte jednoga šireg područja.
Postanak država s odgovarajućim upravnim tijelima uvjetovao je razvoj prvih organiziranih gradova u starom vijeku: Jerihon, Niniva, Mohenjo-daro, Ur, Babilon, Memfis, Teba i dr. Oni su već u ←II. tisućljeću monumentalno izgrađeni i utvrđeni (široke ulice, vodovod, kanalizacija, zelene površine unutar grada, kultne i reprezentativne građevine); središta su pismenosti i tehnol. napretka. Sličan je i proces nastanka gradova u Kini. U prvoj pol. ←II. tisućljeća na Kreti se izgrađuju neutvrđeni gradovi Knos(os), Fest(os), Hagia Triada s kanalizacijom i vodovodom; na grč. kopnu grade se Mikena, Argos, a u Maloj Aziji čuvena Troja. Oko ←1100. utemeljuju se gradovi države (polisi) Atena, Korint, Sparta, Efez i Milet te brojni drugi gradovi koje osnivaju grč. kolonizatori (Sirakuza, Selinunt, Issa). Od sred. ←V. st. podižu se, prema zamisli grč. graditelja Hipodama iz Mileta, gradovi s pravokutnom mrežom ulica (Milet, Knid). Po istom principu poslije su izgrađeni helenistički gradovi Pergam, Aleksandrija, Antiohija i dr. Rimska se država u svojem širenju oslanja na gradove; novi se razvijaju iz vojnih logora (Palmira, Aosta); izgrađuju se kao upravna središta (Salona), grade se uz luke (Ostia) ili aristokratske vile (Napulj). Primjenjuje se sustav dviju gl. ulica cardo i decumanus koje se sijeku pod pravim kutom, u sjecištu je forum ili peristil (Forum Romanum u Rimu; Dioklecijanova palača u Splitu). U eur. feudalnom društvu gradovi su važno središte slobodnih građana obrtnika i trgovaca. Razvijaju se oko starih rim. gradova, samostana, feud. dvoraca, na prir. prijelazima, oko rudnika i sl. Neki su se gradovi razvili u jake gradove države (Venecija, Dubrovnik, Firenca, Genova, Lübeck, Bremen). U razdoblju renesanse i baroka eur. se gradovi proširuju i obogaćuju novim arhit. oblicima i objektima. Promjenom ratne tehnike (uporabom baruta) podižu se gradovi s utvrdama u obliku kružnice ili zvijezde. Renesansni umjetnici proučavaju mogućnost gradnje idealnoga grada (Leonardo da Vinci). U vrijeme apsolutističkih vladara podižu se neutvrđeni gradovi rezidencije okruženi parkovima (Versailles Luja XIV.; Sankt Peterburg Petra Velikoga). Tijekom XIX. i XX. st., zbog silnog razvoja industrije i nagla porasta broja stanovnika, nastaju divovski višemilijunski gradovi u cijelom svijetu.
NAJVEĆI GRADOVI SVIJETA
(broj stanovnika 2004, procjena)
 
 
Metropolitansko područje
 
 
Mumbai
12 622 500
17 340 900
Indija
Azija
Buenos Aires
11 246 600
12 622 400
Rusija
Europa
Moskva
11 246 600
12 622 400
Rusija
Europa
Karâchi
10 807 800
10 807 800
Pakistan
Azija
New Delhi
10 400 900
17 367 300
Indija
Azija
São Paulo
10 333 200
19 194 100
Brazil
Južna Amerika
Manila
10 330 100
14 083 300
Filipini
Azija
Istanbul
9 631 700
10 301 400
Turska
Europa/Azija
Seoul
9 551 800
20 156 800
Južna Koreja
Azija
Dhâka
9 363 100
10 546 900
Bangladeš
Azija
Shanghai
9 110 600
12 190 000
Kina
Azija
Jakarta
8 987 800
18 206 700
Indonezija
Azija
México
8 705 100
21 503 700
Meksiko
Sjeverna Amerika
Lagos
8 682 200
9 953 500
Nigerija
Afrika
Lima
8 380 300
8 380 300
Peru
Južna Amerika
Tokyo
8 273 900
31 240 100
Japan
Azija
New York
8 134 800
30 441 900
(+Philadelphia)
SAD
Sjeverna Amerika
Kairo
8 113 600
16 244 700
Egipat
Afrika
Teheran
8 067 600
11 475 100
Iran
Azija
London
7 465 100
11 229 200
UK
Europa
GRADOVI HRVATSKE
(popis stanovnika 2001)
Zagreb
691 724
Split
175 140
Rijeka
143 800
Osijek
90 411
Zadar
69 556
Slavonski Brod
58 642
Pula
58 594
Karlovac
49 082
Sesvete
44 914
Varaždin
41 434
Šibenik
37 060
Sisak
36 785
Velika Gorica
63 517
Vinkovci
33 239
Dubrovnik
30 436
Vukovar
30 126
Bjelovar
27 783
Koprivnica
24 809
Požega
20 943
Đakovo
20 912
Zaprešić
17 538
Solin
15 850
Čakovec
15 790
Virovitica
15 589
Samobor
15 147
Kutina
14 814
Metković
13 873
Petrinja
13 801
Županja
13 775
Rovinj
13 467
Makarska
13 381
Nova Gradiška
13 264
Križevci
11 541
Sinj
11 468
Knin
11 128
Slatina
10 920
Trogir
10 907
Poreč
10 448