Venecija, Canal Grande
Venecija, katedrala sv. Marka
Venecija, krilati lav, simbol mletačke moći
Venecija (tal. Venezia), grad i luka u sjeveroist. Italiji; 270 277 st. Smjestio se u Venecijanskoj laguni na 118 otoka (sa 177 kanala i o. 400 mostova) između ušća rijeka Po i Piave, na obali Jadranskoga mora. Aglomeracija obuhvaća stari otočni dio s Lidom te Mestre na sjeverozap. kopnenoj obali lagune s velikim lučkim i industr. kompleksima u Margheri. Podignuta je na temeljima od drvenih balvana duboko zabijenih (do 9 m) u glinovito tlo. Kanal Grande, dug o. 3 km, pruža se u smjeru SZ–JI, dijeli grad na dva gotovo jednaka dijela. Turizam. Tekst. ind., proizvodnja stakla (Murano), izrada čipke (na otoku Burano). U luci Marghera te u Mestreu smješten je veći dio industr. pogona (kem. ind., čeličane i dr.). Katedrala sv. Marka (Basilica di San Marco iz 830, stradala u požaru 976, obnovljena 1047–71) i zvonik (campanile) San Marco (visok 91 m; 874–1150, obnovljen 1902). na istoimenom trgu, Duždeva palača (Palazzo Ducale iz 814; s vratima Porta della Carta, Scala dei Giganti, knjižnica Sv. Marka; nekoliko puta stradala u požarima, obnovljena u gotičkom i renesansnom stilu), crkve Santa Maria della Salute (kraj XVII. st.), Santa Maria Gloriosa dei Frari (XIII–XV. st.), Santi Giovanni e Paolo (XIII–XIV. st.). Kazalište Teatro La Fenice (izgorjelo u požaru 1996; obnovljeno 2001). Knjižnica Libreria Vecchia s o. 13 000 rukopisa i više od 800 000 knjiga. Brojni mostovi: Rialto (1588–1591), Most uzdaha (Ponte dei Sospiri) i dr. Palače (većinom uz Canal Grande: Palazzo Vendramin Calegri iz XVI. st., Palazzo Pesaro XVII–XVIII. st., Ca’ d’Oro iz XV. st., Palazzo Dario iz XV. st. i dr.), muzeji (Accademia di Belle Arti, Museo del Risorgimento, Museo Correr, Pinacoteca Querini Stampalia i dr.). Brojni međunar. festivali (film., lik. i dr.). Vožnja kanalima u gondolama jedna je od najvećih turist. atrakcija. Sveučilište (osn. 1968). Međunar. zračna luka. Grad je teško stradao u velikim poplavama 1966. i od tada pod vodstvom Uneska traje stalna borba za opstanak pov. jezgre grada; za visokih plima grad često poplavi. Na Uneskovu popisu zaštićene svj. baštine od 1987. Otočna je jezgra ugrožena i tone zbog stalnog spuštanja dna Jadranskoga mora i porasta morske razine.