Graz
Graz, gl. grad sav. zemlje Štajerske (Steiermark) u jugoist. Austriji, na r. Muri, 140 km jz od Beča; 216 100 st., drugi po veličini u Austriji. Središte pov. pokrajine Štajerske (slov. naziv Gradec). Trg. i industr. središte. Prehr., tekst., kožna, kem. ind., željezare, čeličane, proizvodnja želj. opreme, optičkih i preciznih instrumenata. U starom dijelu grada got. katedrala (XV. st.), crkva teutonskih vitezova (XIII. st.), toranj sa satom (Uhrturm, XVI. st.), zvonik (Glockenturm, XVI. st.), mnoge renesansne zgrade, cehovske kuće, vijećnica iz XIX. st. Stari dio grada povezan mostovima s novim dijelom na ist. obali (uključujući suvr. umjetni otok na Muri, dovršen 2003). Kult. središte; Zemaljski muzej (1811) i drugi muzeji i galerije, futuristički umj. centar (Kunsthaus Graz) zvan “Friendly Alien” (2003). Turizam. Nad gradom stožasto uzvišenje Schloßberg (473 m) na kojemu je još u IX. st. stajao grad (Gradec). Prvi spomen imena 1116. Zarana se razvija u važno trg.-prom. središte (1164. trgovište; 1222. stječe pravo kovanja novca; 1281. dobiva grad. prava). U XIV. st. postaje gl. grad nasljednih zemalja Habsburgovaca iz štajerskog ogranka. God. 1440. postaje prijestolnica njem. kralja Fridrika III.; od poč. XVI. st. sjedište štajerskih staleža. Nadvojvoda Karlo II. uzdigao ga je 1564. na položaj prijestolnice Unutarnje Austrije; uskoro postaje i upravno središte Hrvatsko-slavonske voj. granice. Potkraj XVIII. st. osnovana je posebna škola za buduće voj. časnike Voj. granice, a 1811. Joanneum s Tehn. zavodom, koji je 1827. prerastao u Višu Tehn. školu. Sveučilište iz 1586. imalo je iznimno važnu ulogu u stjecanju visokog obrazovanja studenata s hrv. prostora. Sveučilište glazb. i dramske umjetnosti (1963).