Guangdong (prema W.-G. Kwangtung), provincija u juž. Kini, uz Južnokin. more; 177 933 km2, 75 976 100 st., gl. grad → Guangzhou. Pretežito sredogorje ispresijecano dolinama rijeka od kojih su najveće Xi Jiang, Bei Jiang, Dong Jiang i Han Jiang. Obala razvedena (duga o. 1300 km) s mnoštvom otočića i zaljeva, na J veliki poluotok Leizhou, veće delte rijeka Xi i Han. Rudarstvo; najveće az. nalazište rude olova (rudnik Fankou), u graničnom pojasu s provincijom Jiangxi bogata ležišta volframove rude. Poljoprivreda (uzgoj riže, šećerne trske, čaja, duhana, kikirikija, banana, ananasa, agruma i kave) i ribarstvo. Prehr., tekst. (uzgoj dudova svilca), kem., drvna ind., metalurgija. Uz Guangzhou, najvažniju južnokin. luku, drugi važniji gradovi su Shantou, Shenzhen, Zhanjiang i Maoming, Zhongshan i Zhaoqing – u obalnom području, u unutrašnjosti Shaoguan i Meizhou. Prvobitno nastanjeno nehanskim narodima (ugl. Yue). Prvi put uključeno u Kin. Carstvo ←222. Potkraj dinastije Qin u Guangdongu i Guangxiju i sjev. Vijetnamu nastala samostalna država Nan Yue (ili Nam Viet) koju je ←111. osvojila dinastija Han. Uslijedila je asimilacija naroda Yue i Kin. Hanska kolonizacija od VI. st., posebno u XII. st. Ugl. rubnog značenja do dinastije Ming. Od XIV. st. Guangzhou (Kanton) postaje važan kin. lučko-trg. grad; prvi se otvara stranoj trgovini. U XVII. st. prenapučenost dovodi do iseljavanja u Guangxi, Sichuan i Taiwan, a sred. XIX. st. u jugoist. Aziju i sjevernu Ameriku. Ilegalna brit. trgovina opijem u Guangdongu dovodi do I. opijumskog rata (1841–42) po završetku kojega je Hong Kong prepušten Vel. Britaniji koja ga razvija kao svoje lučko-trg. središte. God. 1860. Kowloon se pripaja brit. Hong Kongu, a 1887. Portugalci preuzimaju Macau. Francuzi su u najmu od 1898. do 1946. držali zaljev Leizhou (tada Kwangchowan) i dva veća otoka na ist. obali poluotoka Leizhoua; područje osnivanja Kuomintanga pod Sun Yat-senom 1912. G. je pod jap. okupacijom 1939–45, potom poprište građ. rata do pobjede komunista 1949.