Havana
Havana (španj. La Habana), gl. grad i najvažnija luka Kube, provincija Ciudad de La Habana; 2,2 mil. st., aglomeracija 2 402 400 st. Leži na sjeverozap. obali Kube, u zaljevu Habana, koja je povezana uskim kanalom (Canal del Puerto, dug oko 1 km) s otvorenim morem, što luku čini jednom od najsigurnijih na svijetu. Ulaz u luku čuvaju svjetionik i utvrda Castillo del Morro (1589) na istočnoj i utvrda Castillo de la Punta (1598) na zap. strani kanala, danas muzeji. Prehr. (šećerane), tekst., duhanska (cigare), kem., farmaceutska ind., brodogradnja, proizvodnja ribarske opreme. Upravno i trg. središte Kube. Stara lučka grad. jezgra (svj. baština od 1982); ostaci grad. zidina, kolonijalne zgrade, uske ulice, široki trgovi (Plaza de Armas, Plaza Vieja). Grad. vjećnica, prije palača guvernera (1792), katedrala (1656), samostan Santa Clara (1644), crkva San Francisco, danas pošta (1575). Rezidencijalna predgrađa nižu se uz obalu zaljeva i po obroncima (Marinao, Regla, Guanabacoa, Santiago de las Vegas i Santa María del Rosario). Kult. središte; Nac. muzej i više drugih muzeja, kazališta, glazb. konzervatorij, nac. balet, simfonijski orkestar. Sveučilište (1728), umj. akademija, nac. knjižnica. Turizam. Međunar. zračna luka. Grad osnovali Španjolci 1519. Strateški smješten uz Floridski prolaz, ubrzo postaje gl. španj. pom. uporište Novog svijeta. Od 1553. sjedište guvernera (prije Santiago de Cuba). Zbog čestih napada engl., niz. i franc. gusara, grad je utvrđen i opasan zidinama (1674–1797). Za Sedmogodišnjeg rata (1762) osvaja ga brit. mornarica; vraćen Španjolskoj 1763. u zamjenu za španj. posjede na Floridi. Razvija se u važno trg. središte tijekom XIX. st. (posebno trgovina robovima). God. 1898. u luci je uništen amer. vojni brod Maine, što je bio povod za Španj.-amer. rat, nakon kojega iste godine postaje gl. gradom neovisne Republike Kube. Poč. XX. st. snažne gosp. veze sa SAD-om; Havana postaje čuveno amer. turist. odredište i sumnjivo zabavište. Revoluc. vojska F. Castra 8. I. 1959. preuzima grad; amer. kapital se povlači i razvoj grada stagnira. Obnova i određeno gosp. značenje (turizam) koncem 1990-ih.