helij (lat. helium), znak He, kem. element, red. br. 2 u periodnom sustavu elemenata, atom. mase 4,0026; bezbojan, jednoatoman, negoriv plin. Ima ga u zraku 4,6 cm3 u 1 m3. Otkriven je najprije na Suncu (Lockery, 1868), po čemu je dobio i ime. Nakon vodika, najrašireniji element u svemiru. Lagan je i ne gori pa se upotrebljava za punjenje zračnih balona, plinskih termometara u svijetlećim cijevima, za dobivanje vrlo niskih temperatura, za hlađenje supravodljivih magneta i kao zaštitni plin u metalurgiji. Tekući h. pri 2,184 K (He II) ima svojstva suprafluida. Jezgra mu se sastoji od dvaju protona, dvaju neutrona i dvaju elektrona.