Hessen, sav. država u zap. dijelu središnje Njemačke; 21 114 km2, 6 105 200 st. Gl. grad Wiesbaden. Obuhvaća dio Gornjorajnske nizine i Njem. sredogorja (Taunus i Vogelsberg u središnjem dijelu te Odenwald i Spessart na J). Okosnicu čini r. Rajna s pritocima. Ostale važnije r.: Majna, Fulda, Weser, Eder i Lahn. Kroz H. prolazi razvodnica između porječja Rajne i Wesera. Poljoprivreda (pšenica – najraširenija kultura, krumpir, šećerna repa, duhan, vinova loza, voće, povrće, lan; goveda, svinje). Mljekarstvo. Rudarstvo (ležišta kalijeve soli u Werratalu i kraj r. Fulde; 62% njem. i 5% svj. proizvodnje kalija). Nekad značajni rudnici lignita i smeđeg ugljena (okolica Frankfurta na Majni i Kassela) te željezne rude (gorje Taunus) ugl. su zatvoreni. Jako industr. područje (drugo po industr. proizvodnji u Njemačkoj, iza Ruhrskog područja), s najvećom koncentracijom ind. na JZ (Rajnsko-majnsko područje). Kem. i farmaceutska ind. (Frankfurt, Darmstadt, Wiesbaden), strojogradnja (Frankfurt, Kassel, Offenbach), tekstilna (Fulda), prehr., optička (Wetzlar), elektrotehn. i automob. ind. (Rüsselsheim, Baunatal) i dr. Uslužni sektor; Frankfurt kao financijsko (burza, sjedište Deutsche Bank i Eur. središnje banke te 400 drugih banaka) i trgovačko središte (međunar. sajmovi), te Wiesbaden (osiguravateljska društva). Turizam (termalna kupališta i lječilišta). Razgranata cestovna i željeznička mreža. Međunar. zračna luka Frankfurt među najprometnijima u Europi. Duljina riječnih plovnih putova 539 km; gl. luka Frankfurt. Veći gradovi: Frankfurt, Wiesbaden, Kassel, Darmstadt, Offenbach i Marburg na r. Lahn. Sveučilišta u Frankfurtu, Giessenu i Marburgu. Stanovnike H. pokrstio sv. Bonifacije (utemeljio 744. benediktinski samostan u Fuldi) u VIII. st. God. 1130. pod vlašću grofa od Tiringije; 1263. H. zavladao markgrof Henrik Dijete (umro 1308). Filip Velikodušni vladao 1509–67; osnovao Sveučilište u Marburgu 1527. (prvo protest. sveučilište u Europi). U Tridesetogodišnjem ratu (1618–48) uz njem. cara, 1806. uključen u Napoleonovu Rajnsku konfederaciju. God. 1820. ediktom uvedena ustavna vladavina. Pruskoj carinskoj uniji pristupio 1828. Od 1871. sav. država Njem. Carstva. Od 1945. sav. država Hessen.