hlače, donji dio odjeće s nogavicama nepoznate ant. narodima. Rimljani su h. smatrali barbarskima. Kao nošnja Kelta, Gala i sl. proširila se po rim. provincijama; poslije prihvaćene za careva barbarskoga podrijetla. H. se izrađuju od lana, gruba platna, sukna i sl.; nose se kroz sr. vijek kada postaju sastavni dio muške seljačke nošnje u cijeloj Europi. U XII. počinju se nositi duge uske h.; tijekom stoljeća mijenja im se oblik i dužina sve do XVIII. st. kada se cijela Europa oblači u h. engl.-franc. mode građanskog načina odijevanja: dugih, jednolično ravnih h. različitih boja. U Europi u XX. st. h. počinju nositi žene i djeca. Običaj prisutan stoljećima kod većine az. naroda kao muška i ženska nar. nošnja, npr. široke h. dimije ili šalvare. Narodi hladnih područja nose h. od krzna. Danas su h. u najrazličitijim inačicama sastavni dio svih kolekcija modnih oblikovatelja.