Hrvatski kolegij u Bologni, po uzoru na Collegium Germanicum u Rimu, osniva ga 1553. zagreb. kanonik Pavao Sonćanin (Szondy). Stjepan Zec, prvi rektor, kupuje 1556. kuću u središtu Bologne koja ostaje sjedište kolegija za cijelo vrijeme djelovanja. P. Sonćanin sastavlja iste god. pravilnik kolegija, te patronatska prava prepušta zagreb. Kaptolu. Premda je služb. naziv zavoda Collegium Hungarico-illyricum, on je u potpunosti kroatiziran, os. nakon 1578, kada Mađari u Rimu osnivaju Collegium Hungaricum. Od 1690. do 1700. kolegij je nadograđen i urešen freskama majstora G. Pizzolija, koje prikazuju događaje iz hrv. povijesti, te portrete velikih donatora (biskupi Đ. Drašković, S. Selišević). Ima bogatu knjižnicu, a 1695. pitomci tiskaju gramatiku tal. jezika. Ukinuo ga je 1781. car Josip II., te prelazi u priv. vlasništvo. God. 1821. bolonjski arhitekt A. Venturoli preuređuje zgradu u Zavod za učenike umj. škole (Collegio Venturoli).