Hudsonov zaljev, veliki zaljev na i dijelu središnje Kanade u sav. teritoriju Nanavut. Zaljev ima površinu od 819 713 km2, zajedno sa zaljevom James ima površinu od 1 230 000 km2. Zaljev je dugačak 1450 km, širok 965 km, prosječne dubine 100 m, najveće dubina 867 m. Zaljev Hudson je s Atlantskim oceanom povezan prolazom Hudson, a s Arktičkim morem prolazom Foxe. Zaljev se nalazi između provincija Quebec na I, Ontario na J, Manitobe i distrikta Keewatin na Z. Na s dijelu zaljeva nalazi se nekoliko velikih otoka poput Southampton (41 214 km2), Coats (5499 km2) i Mansel (3181 km2). U zaljevu James veličinom se ističe otok Akimiski. Zaljev je nastao u vrijeme pleistoceske glacijacije na području potopljenoga kanadskog štita. Ist. obala je nešto viša i kamenita, a ostale obale su niske i mjestimično zamočvarene. Šuma ima samo na području oko zaljeva James. Zaljev Hudson ima porječje od 3 846 000 km2. U zaljev utječe nekoliko velikih rijeka poput Churchill, Nelson i Severn. Zbog velikog pritoka tekućica zaljev ima malu slanost. Sezona plovidbe traje od sredine srpnja do sredine listopada kad je veći dio zaljeva bez leda. Gl. luka zaljeva je luka Churchill na istoimenoj rijeci, ujedno gl. luka za izvoz žitarica. Prvi stanovnici bili su Eskimi i Indijanci.
Nakon što je Henry Hudson istražio područje 1670, osnovana je tvrtka Hudson’s Bay koja je dobila pravo na korištenje zemljišta. God. 1870. to je područje otkupila kanadska vlada. Uz Hudsonov i Jamesov zaljev prostire se obalna nizina Hudsonovog zaljeva koja obuhvaća površinu od 350 000 km2 (3,5% teritorija Kanade). Nizina se nalazi u području sav. država Ontario, Manitoba i Quebec. Zbog zaravnjenog reljefa odvodnjavanje je slabo te su raširena močvarna područja. Nizina je nastala izdizanjem kopna iz plitkog mora nakon povlačenja ledenog pokrova prije 7000 godina. Područje uz sjev. obalu zaljeva ima arktičku, a unutrašnjost subarktičku klimu. Zbog hladnih vjetrova sa zaljeva obalna područja su cijele godine hladna. Uz obalu prisutna je vegetacija tundre.