Iaşi, Trg jedinstva
Iaşi (njem. Jassy, također Yassy), grad i adm. središte istoimenog okruga, sjeveroist. Rumunjska; 318 400 st. Smjestio se na obali r. Bahlui, pritoku r. Prut. Trg., prom. i jako industr. središte. Kem., farmaceutska, tekst., prehr. ind., proizvodnja namještaja, plastike i strojeva. Od XVI. st. značajno kult. središte. Važniji kult.-pov. spomenici: katedrala, crkva Triju Hijerarhija iz XV. st., sedam manastira (utvrđeni manastiri Cetăţuia i Galaţa; Golia i dr.) podignutih od XV. do XVII. st., knjižnica (zapisi o rum. povijesti). Muzeji. Kazalište iz 1894. Sveučilište (osn. 1860), tehn. instituti. Botanički vrt. Zračna luka. Prvi se put spominje 1408. Bio je gl. grad kneževine Moldavije od 1565. do njezina ujedinjenja s Vlaškom (1859). Gl. grad Rumunjske do 1861. kada je vlada preseljena u Bukurešt. Spaljen u više navrata (Tatari 1513, Turci 1538, Rusi 1686). U Iaşiju je 9. I. 1792. sklopljen mirovni sporazum kojim je završen Rus.-tur. rat (1787–92); Osman. Carstvo priznalo priključenje Krima Rusiji i prepustilo joj područje između Buga i Dnjestra, Moldavija i Vlaška ostale u njegovu posjedu, a Rusija učvrstila svoj položaj na Kavkazu, Balkanu i Crnome moru. Za I. svj. rata (1917–18), kada Njemačka zauzima Bukurešt, privremeno gl. grad Rumunjske. Za njem. okupacije u II. svj. ratu stradalo mnogobrojno židovsko stanovništvo Iaşija.