 |
|
| Službeni naziv: | Republika Indonezija, Republik Indonesia |
| Površina: | 1 912 988 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2001): 208 981 000 (110 stanovnika/km2); 42% gradsko |
| Glavni grad | Jakarta, 8 987 800 stanovnika |
| Upravna podjela | 27 provincija, dvije posebne provincije i područje gl. grada |
| Službeni jezik | indonezijski (bahasa indonesia) |
| Valuta | rupija = 100 sena |
Indonezija, otočna država u ji Aziji, sastoji se od većeg dijela Malajskog arhipelaga, Velikih (Sumatra, Java, Celebes /Sulawesi/, veći dio Bornea) i Malih Sundskih otoka, Molučkog otočja te zap. dijela Nove Gvineje (Irian Jaya). Ima kopnenu granicu s Malezijom (na Borneu), Ist. Timorom i Papuom Novom Gvinejom, izlazi na Indijski i Tihi ocean i njima pripadajuća mora, ima više od 54 000 km morske obale.
Prirodna obilježja
vulkan Marapi na Javi
jezero Bratan na Baliju
Jakarta
mjesto na otoku Sulawesiju
I. je otočna zemlja u ekvatorskom području između ji Azije i Australije i obuhvaća ostatak nekadašnjega kopnenog mosta između tih dvaju kontinenata. Pripada joj o. 13 700 otoka (o. 6000 naseljenih) u graničnom području Tihog i Indijskog oceana koji su razmješteni u smjeru S–J o. 1900 km, a u smjeru I–Z više od 5000 km. Nalazi se u geotektonski složenom području gdje se Australo-indijska litosferna ploča podvlači pod Euroazijsku, a tu je i kontaktno područje s Tihooceanskom i Filipinskom pločom. Takav položaj rezultira tektonskom aktivnošću koja se ogleda u čestim potresima i velikom broju vulkana (preko 300, o. 70 aktivnih). Najpoznatiji među njima je Krakatau u Sundskom prolazu (zbog velike erupcije 1883). Na Z se Veliki Sundski otoci Sumatra, Java i Borneo (Indoneziji pripada veći dio) nalaze na Sundskom šelfu i strukturno su dio az. kopna. Sumatra (473 606 km2) je po veličini šesti otok na Zemlji. Pruža se u smjeru SZ–JI u duljini od više od 1700 km. Duž zap. obale pruža se gorje Barisan (najviši vrh Kerinci, 3805 m) s 10-ak aktivnih vulkana, a ist. polovicu otoka čini prema I blago nagnuta aluvijalna nizina. Borneo (indonez. Kalimantan) je po veličini treći svj. otok (745 561 km2), Indoneziji pripada oko 550 000 km2 u središnjem i ji. dijelu. Središnji dio je gorovit, drugdje pretežno uravnjen s manjim uzvisinama. Java (132 188 km2) se pruža u smjeru I–Z u duljini od o. 1000 km, najveće širine 200 km. Okosnicu joj čini planinski niz od više od 100 vulkana (35 aktivnih), koji je s obiju strana obrubljen vapnenačkim brežuljcima, a sa sjeverne i uskom priobalnom nizinom. Sumeru (3676 m) u ist. dijelu najviši je vrh i jedan od najaktivnijih vulkana na otoku. Celebes (189 216 km2) po veličini spada u Velike Sundske otoke, ali se ne nalazi na Sundskome šelfu, nego u nestabilnom području između njega i Sahul šelfa, i po karakteristikama dio je ist. Indonezije. Izrazito je razveden, sastoji se od četiriju velikih poluotoka odijeljenih duboko uvučenim zaljevima. Pretežno je planinski s nekoliko aktivnih vulkana, s većim nizinama u sred. dijelu otoka i na juž. poluotoku. Najviši je vrh Rantekombola (3455 m). Pojas mladoga nabranoga gorja (duž granice litosfernih ploča) pruža se i od Jave u Malome Sundskom otočju. Tu spadaju Bali (5561 km2), Lombok (5435 km2), Sumbawa (15 448 km2), Flores (14 250 km2), Sumba (11 153 km2), Alor (2330 km2), Wetar (3660 km2) i dr. Indoneziji pripada i zap. dio otoka Timora (o. 15 850 km2 od 30 800 km2). Molučki otoci na SI skupina su od o. 1000 brdovitih, djelomično vulkanskih otoka, ukupne površine o. 90 000 km2. Najveći su Halmahera, Seram i Buru. Indoneziji pripada zap. dio otoka Nove Gvineje (o. 42 200 km2 od 80 851 km2), smještenog na Sahul šelfu, dijelu Australsko-indijske tektonske ploče. Sred. dijelom otoka pruža se gorje Maoke, građeno od granita i gnajsa, s najvišim vrhom Indonezije (Puncak Jaya 5030 m). Duž zap. i juž. obale prostrane su močvarne ravnice sa šumama mangrova, a na S je uska priobalna nizina. I. ima trop., vruću i vlažnu klimu. S obzirom na položaj u ekvatorskom pojasu, temp. više variraju s obzirom na nadmorsku visinu nego na geogr. širinu ili godišnje doba. Razlike najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca ugl. su manje od 3 °C. Najviše su u obalnom području, 23–31 °C, a umjerenije su tek iznad 2000 m. Količina padalina velika je tijekom cijele godine, a određena je monsunskim strujanjima i položajem intertropske fronte uz lokalne reljefne razlike. Nešto je veća količina padalina u razdoblju prosinac–veljača, a nešto manja u razdoblju lipanj (ili srpanj)–kolovoz, pa se ono uvjetno može nazvati sušnim, iako je sušnost izraženija samo na Malome Sundskom otočju i ist. dijelu Jave. Zimski monsun, koji je u kopnenom dijelu Azije suh, prešavši Juž. Kin. more postaje vlažan i donosi velike količine padalina. Tijekom lipnja počinje puhati ji monsun koji dolazi iz područja Australije te je suh i ne donosi padaline najbližim otocima, ali dok dospije na sjev. hemisferu navlaži se i promijeni smjer na jugozapadni (“ljetni monsun” u Aziji). Najviše padalina ima u planinskim područjima velikih otoka, više od 3000 mm (čak i do 6000 mm), ali i niži dijelovi primaju barem 2000 mm. Ist. Java, Bali, juž. Celebes i Timor imaju 1500–2000 mm, a otoci najbliži Australiji 1000–1500 mm. Posebnost su povremeni vrlo jaki pljuskovi koji mogu u jednom danu donijeti 500 ili više mm padalina. Šume pokrivaju o. 60 % Indonezije. Najpošumljeniji su si dio Bornea i Irian Jaya, dok najgušće naseljeni otoci (Java, Bali) imaju male šumske površine. Na visinama do 1500 m prevladava trop. kišna šuma, bogata različitim biljnim (npr. više od 3000 vrsta drveća i oko 5000 vrsta orhideja) i životinjskim vrstama. Na većim visinama planinska trop. šuma. U sušim dijelovima otoka prevladava listopadna monsunska šuma, a u močvarnim priobalnim nizinama javljaju se šume mangrova, najviše na I Sumatre, J Bornea i JI Irian Jaye. Zbog otočnosti u Indoneziji nema velikih rijeka kao drugdje u Aziji, ali zbog obilja padalina većina je bogata vodom. Najveće su Kapuas (1140 km), Mahakam i Barito na Borneu, Mamberamo i Digul u Irian Jayi i Hari na Sumatri.
Stanovništvo
plesačica s Balija
S više od 200 mil. st. (222 mil., procj. za 2004) I. je četvrta zemlja ne svijetu. Kao posljedica veličine i položaja na kontaktu rasnih područja, stanovništvo je vrlo raznorodno. Može se izdvojiti više od 300 etničkih skupina koje govore više od 250 različitih jezika. Stanovništvo otoka i od Celebesa i Floresa je melanezijskih korijena. Znatne su razlike između naroda koji naseljavaju obalna područja (bavili su se ribarstvom) i onih iz brdovite unutrašnjosti, ali se one zbog migracija postupno smanjuju. Na Irian Jayi te su razlike još izrazitije. Obalno st. slično je drugim narodima u obalnom dijelu Nove Gvineje, a kroz povijest se miješalo i sa stanovništvom s ostalih otoka. Papuansko st. u unutrašnjosti živi u malim, potpuno izoliranim zajednicama s vlastitim jezicima, kulturom, društv. strukturom, običajima i vjerovanjima i njihov se život stotinama godina nije bitno izmijenio. Na zap. indonez. otocima živi druga velika skupina koja čini većinu st. zemlje. Ona je sličnija st. ji Azije i pripada malajsko-indonez. skupini naroda, a kroz stoljeća se miješala s Indijcima, Arapima i Europljanima. Najbrojnija skupina su Javanci (o. 40% st. zemlje), Sundanci (15%), Madurci (5%) i dr. Na velikim otocima žive i urođenička plemena australonezijskih korijena – Dajaci na Borneu (2 mil.), Toradži na Celebesu (600 tis.) i dr. koji se bave nomadskom poljoprivredom. Posebnu skupinu čine Bataci (oko 4,4 mil.) na Sumatri. Od neindonezijskog st. najbrojniji su Kinezi (2–3% st.) koji se generacijama bave trgovinom, žive u gradovima i spadaju u najimućniju skupinu st. Nešto je Indijaca i Arapa, Europljana (najviše Nizozemaca) ima tek 10-ak tis. Gustoća naseljenosti vrlo je raznolika. Najgušće je naseljena Java, koja s o. 980 st./km2 spada u najgušće naseljene dijelove svijeta (ukupno o. 130 mil. st.). Vrlo su gusto naseljeni juž. dio Celebesa, obalni dijelovi Bornea i Sumatre, posebice oko većih gradova, te Bali i Lombok. Rijetko je naseljena unutrašnjost velikih otoka, Molučko otočje, a Irian Jaya ima manje od 6 st./km2. Gradsko st. čini 42% ukupnog, a broj i udio brzo se povećavaju. Najveći je gl. grad Jakarta (o. 9 mil. st., aglomeracija 18,2 mil.), slijede Surabaya (3 092 400 st., aglomeracija 3,9 mil.), Bandung (2 781 800 st., aglomeracija 2,8 mil.), svi na Javi, Medan (2 243 200 st., aglomeracija 3,1 mil.) i Palembang (1 507 100 st., aglomeracija 1,7 mil.) na Sumatri, Tangerang (1 344 400 st.) i Semarang (1 289 500 st.) na Javi te Makasar (1 268 500 st.) na Celebesu. Stanovništvo I. još se brzo povećava, prosj. stopa promjene je 16‰ (prosjek 1980–2001), ali se postupno usporava, jer se smanjuje stopa rodnosti (1990. g. 27‰, 2001: 21‰). Stopa smrtnosti vrlo je niska, 6–7‰. Spontane migracije su prema velikim gradovima na čijim rubovima nastaju veliki slamovi. Radi uravnoteženja gustoće, ali i iz polit. razloga, od 1969. provodi se program unutrašnjih preseljavanja s najgušće naseljenih područja na Sumatru, Borneo, Celebes i Timor. Time je obuhvaćeno više od 3,5 mil. st. Po dobnoj strukturi st. je mlado: mlađih od 15 g. je 29,5%, od 15– 65 g. je 65,5%, a starijih od 65 g. samo 5%. Očekivano trajanje života je 69 g. U religijskoj strukturi prevladavaju muslimani (88%), ali ima i protestanata (5%), katolika (3%), hinduista (2%), budista (1%) i dr. Raširena su i tradic. vjerovanja. Osnovnoškolsko šestogodišnje obrazovanje obvezno je i besplatno, ali je pohađanje nastave u mnogim područjima neredovito. Nepismeno je o. 8% muškog i 17% ženskog st. Osim javnih, uobičajene su (posebice vjerske islamske) privatne škole. Srednju školu pohađa oko 40% djece. U I. ima više od 50 drž. i priv. sveučilišta.
Gospodarstvo
rižina polja
Palembang na Sumatri
Nakon gosp. sloma sred. 1960-ih u Suhartovu razdoblju, I. je gospodarski brzo napredovala, ali je zaostala za tzv. azijskim tigrovima. Središnje vlast podupirala je velike projekte (infrastruktura) koji su se financirali ugl. od izvoza nafte i plina. Ipak, doveli su do neravnomjernog razvoja, snažnog društv. raslojavanje, visokoga vanj. duga (danas više od 130 mlrd. USD). Strane ulagače odbijaju nepoduzetnička klima, slab bankarski sustav, pravna i druge nesigurnosti te raširena korupcija. BDP po stanovniku je nizak, o. 700 USD, a procjenjuje se da četvrtina st. živi ispod granice siromaštva. Ind. je najvažnija grana gospodarstva, donosi gotovo pol. BDP-a. Primarnim djelatnostima bavi se gotovo pol. st. Obrađeno je samo oko 16% površine, većinom na najgušće naseljenim otocima. Prevladavaju vrlo mali posjedi (više od 70% manjih od 1 ha) s uzgojem riže i drugih proizvoda za vlastite potrebe. Veliki posjedi s izvozno orijentiranim plantažama nalaze se na Sumatri i Celebesu. Uzgajaju se riža (natapanje površine, 3. u svijetu), kukuruz, arašidi, soja, kava (4. u svijetu), kakao (3–4. u svijetu), manioka, banane (6. u svijetu), šećerna trska, čaj, začini, kaučukovac (2. u svijetu, 20% svj. proizvodnje kaučuka). Stočarstvo (ovce, koze, goveda, perad) je ekstenzivno i ima sekundarno značenje. Zbog rastućih potreba za prehranom brzo se razvija ribarstvo (više od 4 mil. t, 6. u svijetu), posebice akvakultura. Velike površine pod trop. kišnim šumama veliko su bogatstvo koje se intenzivno iskorištava. I. je izvoznik vrijednih vrsta drveta i prerađevina (3. proizvođač šperploče u svijetu), šume se krče zbog obradivih površina, velik udio drva koristi se za ogrjev, a problem je i ilegalna sječa. Među rudnim bogatstvima najvažniji su nafta i plin. Gl. su nalazišta u nizinskom dijelu Sumatre i na I Bornea te u podmorju (šelfovi). Od ostalih ruda važni su kositar (20% svj. proizvodnje, 2. u svijetu), bakar (3. u svijetu), boksit, ugljen. Većina el. energije dobiva se u TE, o. 20% u HE i 2% u geotermalnim elektranama. Ind. se planski intenzivno razvija od kraja 1960-ih kao sredstvo gosp. napretka. Među gl. su granama tekstilna (zapošljava velik broj radnika), drvna, petrokemijska (nafta i umj. gnojiva), strojarska, automob., prehr. (među vodećim proizvođačima šećera, cigareta), obojena metalurgija. Industrijski najrazvijenija područja su Java i Sumatra. Turizam je razvijen na ograničenim područjima (Java, Bali, Lombok), a godišnje zemlju posjeti o. 5 mil. stranaca. Izvoz je znatno veći od uvoza. Gl. proizvodi su energenti (nafta, plin, kameni ugljen) koji daju više od 20% vrijednosti, odjeća i tekstil, drvo i prerađevine, el. uređaji, obuća, guma, kava. Uvoze se strojevi i industr. oprema, sirovine za kem. industriju, roba široke potrošnje, vozila, hrana. Gl. su partneri Japan, SAD, Singapur, Republika Koreja, Kina, Tajvan. Kopneni promet donekle je razvijen na Javi i Sumatri (cestovni i na Baliju), drugdje je mreža rijetka, a prometnice slabo uređene. Stupanj automobilizacije vrlo je nizak, o. 70 st./osobni automobil. Za međuotočke veze značajna je gusta mreža trajektnih linija, kao i zračni promet (vlastita proizvodnja zrakoplova) koji je preko 10-ak međunarodnih aerodroma uključen u svj. mrežu zračnog prometa.
BNP (2001): 144,73 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 16%, industrija 47%, usluge 37%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 45%, industrija 18%, usluge 37%
Nezaposlenih (2002): 7,0%
Inflacija (1990–2001): 15,8 %/god., 2002. 11,9 %
Realan rast gospodarstva: (1990–2001) 3,8 %/god.
Uvoz (2002): 39,9 mlrd. USD
Izvoz (2002): 63,1 mlrd. USD
BNP (2001): 144,73 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 16%, industrija 47%, usluge 37%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 45%, industrija 18%, usluge 37%
Nezaposlenih (2002): 7,0%
Inflacija (1990–2001): 15,8 %/god., 2002. 11,9 %
Realan rast gospodarstva: (1990–2001) 3,8 %/god.
Uvoz (2002): 39,9 mlrd. USD
Izvoz (2002): 63,1 mlrd. USD
Povijest
kameni Buda u Borobuduru
Tragovi naselja iz paleolitika. U IX. st. razvija se kraljevstvo Srivijaya na Sumatri, dočim na Javi opstoji kraljevstvo Panjalu. Kratkotrajno okupirana od Kine u vrijeme Kublaj-kana (1292). Od 1293. prevlast stječe javansko kraljevstvo Madjiapahit, koje do 1377. nadzire cijelo područje I. Od XIV–XVI. st. snažno širenje islama; 1511. u I. dolaze port. pomorci. Osnutkom Istočnoindij. kompanije 1602. započinje prodor Nizozemaca; u Ist. Timoru prisutni su Portugalci. God. 1619. Nizozemci osvajaju Jakartu i nazivaju je Batavia. Nakon raspada Istočnoindij. kompanije (1798), u I. se 1811–16. učvršćuju Englezi, ali već 1816. I. ponovno priznaje niz. suverenitet. Izbijaju česti protukolon. ustanci; u javanskom ratu (1825–30) ustanici, predvođeni princom Diponegorom, pobunili su se protiv odredaba kojima se nametao uzgoj određenih kultura (začini, kava, šećerna repa, duhan) na štetu riže. God. 1908. indonez. inteligencija osniva na Javi prvu polit. stranku Budi utomo (Uzvišen cilj); 1911. trgovci utemeljuju polit. pokret Sarekat dagang Islam (Savez islam. trgovaca; 1912. mijenja ime u Sarekat Islam/Islam. Savez); revoluc. krilo Islam. Saveza odcijepilo se i 1923. utemeljilo pokret Sarekat Rajkat (Nar. savez). God. 1926–27. na Javi i Sumatri izbio je protukolon. oružani ustanak. Nakon njegova gušenja 1927. utemeljena je Nac. stranka, čiji je predsj. A. Sukarno zahtijevao nezavisnost I. Kada je stranka zabranjena (1928), Sukarno osniva novu stranku (Indonez. stranka). U siječnju 1942. započinje jap. agresija na I.; kolon. vlada sklanja se u Australiju. Nakon kapitulacije niz. postrojba u ožujku iste god. Japanci su preuzeli vlast nad cijelom I. Poslije sloma Japana (kolovoz 1945) proglašena je nezavisna Republika Indonezija, za predsj. izabran Sukarno. Ulazak brit. postrojba omogućio je povratak niz. kolon. vojske u listopadu iste god. Započeo je indonez.-niz. rat; 1947. postignuto je kompromisno rješenje kojim su Nizozemci priznali vlast I. na otocima Javi, Sumatri i Maduri. Brit. intervencionisti morali su se povući, a od svih indonez. područja trebale su se ustrojiti Ujedinjene Države Indonezije pod upravom niz. kraljice. Tijekom 1947. i 1948. Nizozemci pokušavaju ponovno uspostaviti svoj suverenitet na I. Na konferenciji u Den Haagu 1949. postignut je sporazum kojim je Nizozemska priznala suverenitet I. nad svim otocima bivše Niz. Indije, izuzevši Zap. Irijan. I. se trebala preustrojiti u federaciju 16 država vezanih personalnom unijom s niz. krunom; iste god. usvojen je privremeni federalni ustav. Prvi predsj. republike postao je A. Sukarno, a predsj. vlade M. Hatta. Pod pritiskom ustanaka na Sumatri i Molučkim otocima, kao i pobune oružanog pokreta za uspostavu musl. države, Sukarno 1950. ukida federaciju i uspostavlja unitarno drž. uređenje (ustav 1950). God. 1954. vlada Indonez. nac. stranke s predsj. A. Sastroamidjojom (1953–55, 1956–57) raskida uniju s Nizozemskom. God. 1959. Sukarno raspušta parlament i vraća na snagu ustav iz 1945. te preuzima položaj predsj. vlade. God. 1963. I. stječe Zapadni Irijan. Zbog područja Sabaha i Sarawaka sukobljava se s Malezijom (od 1963). God. 1965. voj. udarom Pokreta 30. rujna 1965. likvidirana je većina provladinih generala. Protuudarom su zavladali generali A. H. Nasution i Suharto; zabranjene su sve polit. stranke osumnjičene za provođenje voj. udara. Sumnjičeći A. Sukarna da je znao za urotu, najviše zakonodavno tijelo (Konzultativni kongres) oduzeo mu je naslov doživotnog predsj. God. 1967. Sukarno je prisiljen prenijeti sve poslove predsj. republike na predsj. vlade Suharta, koji 1968. i formalno preuzima predsjedničku dužnost. God. 1971. održani su parlamentarni izbori na kojima je pobijedila Suhartova stranka Sekber golkar. God. 1975. Indoneziji je pripojena port. enklava Ambeno; 1976. I. okupira područje Ist. Timora. Predsjednički položaj Suharto je potvrdio i na izborima 1977. i 1983. Vladao je autokratski gušeći svaki oporbeni pokret i promovirao kao jedinu vrijedeću drž. ideologiju pančašila . Korupcijski Suhartov režim doveo je do teškoga gosp. stanja u zemlji. Nestabilnosti I. 1980-ih pridonosio je i jak pokret islam. fundamentalista na Sumatri. God. 1998. Suharto je prisiljen odstupiti s vlasti i nakon 30 god. diktature održani su parlamentarni izbori. Pobijedila je Demokr. stranka Indonezije, potpredsj. države postaje Sukarnova kćer Megawati Sukarnoputri, a za predsj. je izabran A. Wahid. On je opozvan u srpnju 2001. i do izbora 2004. predsj. je bila M. Sukarnoputri. God. 1999. proglašena je nezavisnost Ist. Timora. Na Molučkim otocima i Kalimantanu vjersko-etničke podjele između kršćana i muslimana uzrokuju stalne oružane sukobe i pridonose općoj nestabilnosti zemlje.