izložbe, priredbe kojima se zainteresiranoj javnosti predočuju proizvodi umjetnosti, obrta, industrije, dokumentacija i predmeti pov., promidžbenog karaktera. Likovne izložbe mogu biti: didaktične, komemorativne, promidžbene, reklamne i komercijalne. Dijele se na samostalne (jedan lik. umjetnik, monografska i.) ili kolektivne (veći broj lik. umjetnika, grupe, pravci, struke i sl.) te retrospektivna i. koja obuhvaća čitavo životno stvalaštvo pojedinca ili razvoj grupe, stilskog izraza. One se održavaju kao lokalne, nacionalne, međunarodne, svjetske. Neke se i. održavaju u određeno vrijeme tijekom cijele godine ili u određenim vremenskim razmacima – bijenalnim i trijenalnim. I. su obično vezane za umj. institucije (muzeji, galerije, izložbeni paviljoni i sl.), a postoje i tzv. putujuće ili pokretne izložbe, obično u objektima ili prostorijama sagrađenima ili adaptiranima za tu svrhu. Moderne i. razvile su se iz tradic. sajmova i zbirki umj. predmeta namijenjenih prodaji. Prva izložba djela članova franc. Akademije za slikarstvo i kiparstvo (Salon des artistes françois, kraće Salon) priređena je u Parizu 1673. Prva svjetska internacionalna izložba održana je 1851. god. u Londonu. Održavaju se i brojne gosp. izložbe (Zagrebački zbor, 1909), kao i specijalizirane izložbe, npr. znameniti Sajam knjiga u Frankfurtu i dr.