Izmir (nekadašnja Smirna), grad i luka u istoimenoj tur. provinciji; 2 130 359 st. Smješten na ušću r. Kízílçullu u zaljev Ízmír (koji ulazi 64 km u kopno) u Egejskom moru. Treći najveći grad u Turskoj. Osnovali ga Eoljani u ←XI. st., ali ubrzo ga osvojili Jonjani. Potkraj ←VII st. uništili ga Lidijci. U ←IV. st. ponovno ga je izgradio mak. kralj Antigon I. U rim. razdoblju jedno od gl. sjedišta širenja kršćanstva. Nakon podjele Rim. Carstva pa sve do XV. st. pod bizantskom upravom, a tada dolazi pod upravu osman. osvajača. God. 1919. grad su okupirale grč. snage te im je priključen 1920. odlukom mira u Sèvresu. Ali već 1923. odlukom mira u Lausannei grad ponovno dolazi u sastav Turske. Nakon II. svj. rata naglo se razvija, a tome je pridonijela i činjenica da je postao sjedište kopnenih snaga NATO-a za jugoist. Europu. Važna luka za izvoz sagova, prehr. proizvoda, pamuka i duhana, s ostalim gradovima povezan želj. vezama.