Juraj Podjebradski (češki: Jiří z Poděbrad), češki kralj (Poděbrady, 6. IV. 1420 – Prag, 22. III. 1471). Odvjetak češke velikaške obitelji husitskog usmjerenja. U prijestolnim sukobima nakon smrti kralja Albrechta II. (V.) Habsburgovca (1439) Juraj postaje (1444) prvak stranke utrakvista. Osvaja Prag (1448) i 1451. postaje upravitelj zemlje i regent za malodobnog Albrechtova sina Ladislava Postuma. Nakon smrti potonjega, češki su staleži 1458. izabrali Jurja za kralja. Tajnim sporazumom s papom obećao katolicima znatne ustupke; sredio unutarnje prilike i pridonio da Češka postane jedna od moćnijih europskih zemalja. Pokušavao ustrojiti protuturski savez europskih zemalja (1462). Ubrzo po krunjenju došao u sukob s papom Piom II., koji ga je optužio za nepoštovanje ugovorenih obveza; papa Pavao II. izopćio ga je 1466. zbog krivovjerstva i protiv njega poveo križarsku vojnu koju su predvodili car Fridrik III. i hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin. Tijekom ratovanja Matija Korvin osvojio je Brno i proglasio se protukraljem (1469). U nastavku ratovanja Jurja je spriječila smrt. Za nasljednika je odredio Vladislava, sina poljskoga kralja Kazimira III. Doba vladanja Jurja Podjebradskog smatra se “zlatnim razdobljem” češke povijesti, tijekom kojega je Prag slovio za jedno od kulturnih središta Europe.