Marija Jurić Zagorka
Jurić, Marija (Zagorka), hrvatska književnica i novinarka (Negovec, kraj Vrbovca, 1. I. 1873 – Zagreb, 30. XI. 1957). Prva profesionalna hrvatska novinarka. Godine 1896. postaje članica redakcije Obzora, koji će neko vrijeme i sama uređivati. Dopisnica iz Budimpešte i Beča. U publicističkom radu odlikuje se ustrajnom borbom protiv mađarizacije i germanizacije te otporom društvenim nepravdama i diskriminaciji žena. Pokrenula i uređivala prvi hrvatski ženski časopis Ženski list (1925–38) te Hrvaticu (1939–40). Usporedno s novinarskom karijerom počinje pisati romane za šire čitateljstvo (prvi roman Roblje objavljen je 1899, kao i većina kasnijih ostvarenja, u podlistku Obzora). Njezin opsežni romaneskni opus obilježava spoj ljubavne fabule i građe iz nacionalne povijesti, a mnogi tekstovi zadržavaju strukturu romana feljtona. Među njima izdvajaju se Kneginja iz Petrinjske ulice, Grička vještica, Kći Lotrščaka, Plameni inkvizitori, Gordana, Kraljica Hrvata, Republikanci, Vitez slavonske ravni, Jadranka i Mala revolucionarka. Pisala je i povijesne drame (Filip Košenski; Evica Gupčeva), komedije, jednočinke i satire, a mnoga su joj prozna ostvarenja postavljena na pozornicu ili ekranizirana. Zagorka je autorica jednog od najpopularnijih opusa u hrvatskoj književnosti, a neka su joj djela zadržala naklonost publike sve do danas.