Karolini, otočna skupina u zap. dijelu Tihog oceana, Mikronezija; 1189 km2, 109 283 st. Sastoji se od 936 otoka, otočića i hridi; veći otoci: Yap, Pohnpei, Chuuk, Kosrae, Babelthuap i Ulithi. Dijele se na ist. i zap. otoke, a politički na Savezne Države Mikronezije (ist.) i Republiku Palau (zap.). Pružaju se u smjeru I–Z, u duljini od o. 3700 km. Najveći otoci, te dio manjih, vulkanskog su podrijetla i okruženi koraljnim grebenima. Ostali otoci su koraljnog podrijetla (atoli). Trop. klima, prosječne mjesečne temp. od 26 do 28 °C, prosj. godišnje količine padalina od 3050 mm. Česti su trop. cikloni (tajfuni), posebno u razdoblju srpanj–studeni. Uzgoj kokosove palme (izvoz kopre), kasave, kave, šećerne trske, riže, tapioke, trop. voća i duhana. Ribarstvo (tuna, morski pas); vađenje školjaka bisernica. Ležišta željezne rude, boksita, fosfata, mangana i zlata. Turizam u novije vrijeme. Tragovi iz prapov. doba pronađeni na nekim od otoka. Pretpostavlja se da su istočni K. naseljeni prije II. st. Postoje tragovi prisutnosti kin. civilizacije na zap. otocima (VII. st.). Otoke je otkrio Portugalac Diego da Rocha 1525. Španjolci dolaze do otočja u XVI. st. i nazivaju ih po španj. kralju Karlu II. U XIX. st. otoke su kolonizirali Španjolci; u njihovu su posjedu bili do 1899. Nakon španj.-amer. rata (1898) prodani Njemačkoj. U jap. posjedu od 1914; od 1920. mandatno područje Japana. Tijekom II. svj. rata okupirao ih SAD (1944). Od 1947. pod pokroviteljstvom UN-a i upravom SAD-a. Od većine Karolinskih otoka 1979. formirane su autonomne Savezne Države Mikronezije; pridružene SAD-u 1986. Nezavisnost su ostvarile 1990, a 1991. postale članicom UN-a. Od otočne skupine Palau 1981. formirana je autonomna republika; proglasila nezavisnost 1994. (članica UN-a od iste godine).