Karpati, Visoke Tatre
Karpati, veliki planinski sustav u sr. i ist. Europi. Proteže se u duljini od 1500 km kroz Slovačku, Češku, Poljsku, Mađarsku, Ukrajinu i Rumunjsku, te manjim dijelom kroz ist. Srbiju; širok između 32 i 257 km. Dijeli se na Zapadne Karpate (Mali i Bijeli Karpati, Visoke i Niske Tatre, Zapadni Beskidi i Slovačko rudogorje), Istočne Karpate (Ist. Beskidi i Šumoviti Karpati) i Južne Karpate ili Transilvanijske Alpe. Zap. se pružaju od r. Dunav kraj Bratislave (Slovačka) do doline r. Poprad; Istočni od r. Poprad do Predealskoga prijevoja; Južni od Predealskoga prijevoja do Dunava. Građeni su od kristaličnih (granit) i metamorfnih stijena (unutrašnja zona) te mezozojske i paleogene gline i pješčenjaka. Reljef većim dijelom oblikovan u tercijaru. Najviši vrh Gerlachovský štít (2663 m; Visoke Tatre, Slovačka). Šumsko i rudno (zlato, srebro, olovo, željezna ruda, bakar, ugljen, sol, živa, prir. plin i nafta) bogatstvo. Brojni mineralni izvori; Krynica (Poljska), Piešt’any (Slovačka), Borsec, Băile Herculane i Tuşnad (Rumunjska) i dr. Turizam; skijanje (Zakopane u Poljskoj, Tatranská Lomnica, Smokovec i Štrbské Pleso u slovač. Tatrama i dr.). Brojni prijevoji na visini od 500–1000 m; najvažniji su Jablunka (551 m), Dukielski (502 m), Łupków (584 m) i Užočki prijevoj (889 m). Izvorišno područje r. Dnjestar, Visle, Tise, Pruta, Váha i dr. O. 450 prir. jezera; vrlo malih površina. Poljoprivreda do 800 m visine; uzgoj žitarica, krumpira (sjev. padine), kukuruza, duhana, vinove loze i voća (juž. padine). Dijelom zaštićeni; nac. parkovi u Slovačkoj i Poljskoj. Za I. i II. svj. rata poprište velikih bitaka.