kemijsko oružje, u širem smislu bojni otrovi, dimne tvari, zapaljiva sredstva i biljni otrovi; u užem smislu, bojni otrovi sa sredstvima za njihovu upotrebu: kem. municija (topnička zrna, rakete, zrakoplovne bombe), kem. minsko-eksplozivna sredstva i kem. pribori. K. o. djeluje uništavanjem ili privremenim onesposobljavanjem ljudi, životinja i biljaka otrovnim djelovanjem bojnih otrova i kontaminacijom zraka, zemljišta, objekata i materijalnih dobara. Djeluje vremenski i prostrano, a po učinku spada u oružje za masovno uništavanje. Trajanje opasnosti od upotrijebljenoga k. o. ovisi o postojanosti bojnog otrova, a može iznositi od nekoliko minuta do više dana i tjedana. Najdjelotvornije je ako se primijeni u vidu kem. udara, iznenadno i po nezaštićenoj živoj sili visokotoksičnim bojnim otrovima. Zaštita od k. o postiže se primjenom taktičkih mjera nuklearno-kem.-biol. zaštite, upotrebom sredstava za osobnu i kolektivnu nuklearno-kem.-biol. zaštitu. Haška konvencija iz 1889. zabranjuje k. o. Zbog mogućnosti da ga imaju sve zemlje s razvijenom kem. industrijom, postoji stalna opasnost i vjerojatnost njegove primjene u ratu. K. o. prvi je put masovno upotrijebljeno u I. svj. ratu (bitka kod Ypresa, Belgija, 1917).