Khorasan, Mashhad, svetište imama Reze
Horasan (Khorasan), provincija na sjeveroistoku Irana; 302 766 km2, 6 444 300 stanovnika. Upravno središte → Mašhad. Obuhvaća dio velikih slanih pustinja Dašt-e Kavir i Dašt-e Lut, istočni nastavak gorja Elburs te granično gorje (na granici Irana i Turkmenistana) Koppeh Dagh. Poljodjelstvo u riječnim dolinama (Atrak, Kal-e Mureh i dr.) i na natapanim područjima; uzgoj duhana, pamuka, žitarica, šećerne repe i voća. Stočarstvo; uzgoj koza i ovaca. Tekstilna industrija (prerada vune i pamuka); proizvodnja ćilima (izvoz). Ležišta olovne, željezne i bakrene rude. U antičko vrijeme pokrajina staroperzijske države; od ←III. stoljeća u sastavu partske države pod vodstvom Arsakida, a potom pokrajina novoperzijske države Sasanida. U VII. stoljeću potpada pod arapsku vlast. U vrijeme unutarnje krize u državi kalifa javlja se u Horasanu domaća dinastija Tahirida (820–73), a potom dinastija Safarida (do 901), kojima su vlast oduzeli perzijski Samanidi (X. stoljeće). Gospodarski i kulturni napredak u vrijeme turkijsko-mongolske dinastije Gaznavida. Godine 1220. zauzima ga Džingis-kan, a koncem XIV. stoljeća Timur Lenk. Početkom XVI. stoljeća dospijeva pod vlast perzijskih Sefevida i otada je u sastavu Perzije, osim istočnoga (od XVII. stoljeća pod Afganistanom) i sjevernoga dijela (od XIX. stoljeća u sastavu Rusije).