Huzestan (Khuzestan) (također Huzistan, prije Arabistan, antička Susiana), provincija na jugozapadu Irana; 63 213 km2, 4 506 816 stanovnika. Glavni grad Ahvaz. Leži na obali Perzijskoga zaljeva, na zapadu graniči s Irakom. Obuhvaća prostranu ravnicu između Perzijskoga zaljeva i Iranskoga gorja, te dio gorja Zagros na sjeveroistoku. Poljodjelstvo uz umjetno natapanje (rijeka Karun); uzgoj voća (dinje), povrća, pamuka, riže, šećerne trske, datulja, žitarica i dr. Petrokemijska industrija. Bogata ležišta nafte (iskorištavaju se od 1908); nekoliko naftovoda izgrađeno do rafinerije u Abadanu. Bogata ležišta prirodnoga plina (više od 3/4 ukupne proizvodnje Irana). Luke Abadan i Horamšar. Tragovi naseljenosti iz razdoblja ←6000. godine. Prvi gradovi javljaju se u ←IV. tisućljeću, gotovo istodobno s pojavom gradova u Mezopotamiji. Poslije postaje dio kraljevstva Elamita sa Suzom kao glavnim gradom. Godine ←639. postaje dio Asirskoga Carstva. U VII. stoljeću pod vlašću Arapa. Bio pod vlašću dinastija Safavida i Qajara. Tijekom Iračko-iranskoga rata 1980. zapadni dio Huzestana okupirao je Irak; luke i naftna postrojenja teško su stradali u tom ratu. Ponovno u rukama Irana od 1982.