J. Klović Autoportret, Firenca, Uffizi
J. Klović, Oplakivanje, Firenca, Uffizi
Klović, Julije (Juraj Julije Klović Hrvat, latinizirano Georgius Jullius Croata), hrv. minijaturist (Grižane u Vinodolu, 1498 – Rim, 5. I. 1578). Posljednji veliki minijaturist; slikar manirističkog stila i originalna umj. ličnost (zvan Michelangelo minijature) os. u bogatstvu invencije, dekoracijama i figuralnim prikazima i istančanom odabiru boja. Oskudni podaci o njegovu školovanju i djelovanju u mladosti. Učio u Rimu (G. Romano), djelovao u Mađarskoj na dvoru Ljudevita II. i u Rimu u službi kardinala Lorenza Compeggija. U Mantovi se zaređuje, potom napušta redovnički stalež i sa svojim mecenom kardinalom A. Farneseom putuje Italijom i dolazi u kontakt s vodećim umj. ličnostima toga doba. Klovićevo djelo kodeks Beatissimae Mariae Virginis Officiumje pod utjecajem Rafaelova kruga (čije monumentalne kompozicije transformira u sitan format) i manirističkih, kolorističkih i dekorativnih elemenata. U kodeksu Stanze sopra l’ impresa dell’ Aquila di Eurialo d’Ascoli, u kojem slavi pobjedu Karla V. u Tunisu, naslućuju se odjeci Parmigianinova slikarstva. U remek-djelu Časoslov Farnese za kardinala A. Farnesea s 28 većih minijatura majstorskog crteža s prizorima iz Starog i Novog zavjeta njegov stil postaje sve originalniji, naročito u ambijentalnim ugođajima interijera i krajolika, ekspresivnim izrazima lica, u blijedim plavim, ljubičastim, žutim i ružičastim nijansama i raskošnom dekorativnom repertoaru. U mnogim se eur. muzejima čuvaju veliki listovi i brojni crteži s kompozicijama od kojih su značajnije Oplakivanje u Firenci (Uffizi) i Tri teološke vrline u Parizu (Louvre).