komasacija (njem.), mjera agrarne politike kojom se želi smanjiti broj parcela što ih obrađuje seljak ili farmer. Poljoprivr. posjed je kroz povijest, nasljednim pravom, kupoprodajom i zbog drugih razloga podijeljen u velik broj parcela, što otežava i poskupljuje poljoprivr. proizvodnju. Zato se već od sred. XIX. st. u mnogim zemljama provode komasacije. Komasacijski je postupak određen zakonskim propisima. Inicijativu daju vlasnici zemljišta, pri čemu se traži da je to zahtjev većine vlasnika u određenoj katastarskoj općini. Mnogo malih parcela stvara zajedničku zemljišnu površinu, koja se zaokružuje u posjede, omogućujući vlasnicima da dobiju posjed iste veličine, približno iste kakvoće zemljišta, ali s mnogo manje parcela nego prije komasacijskog postupka. Time se smanjuju gubici vremena za prijelaz s jedne parcele na drugu, troškovi obrade tla, žetve i odvoza proizvoda s njiva. To je osobito izraženo pri potpunoj komasaciji kada se provode i hidrotehnički i melioracijski radovi, uključujući i postavljanje mreže javnih putova. Početni komasacijski troškovi obično su visoki, ali je dugoročna korist neusporedivo veća. U mnogim zemljama, da bi se seljaci privoljeli na komasaciju, država subvencionira komasacijske troškove iz drž. ili regionalnog proračuna.