 |
|
| Službeni naziv: | Komori (do 2001. Islamska Savezna Republika Komori), Udzima wa Komori (komorski), Union des Comores (francuski) |
| Površina: | 1862 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 586 000 (315 stanovnika/km2 ); 33% gradsko |
| Glavni grad | Moroni, 42 900 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 3 otočna distrikta |
| Službeni jezik | komorski, francuski |
| Valuta | komorski franak (KMF) |
Komori, otočna država u Ist. Africi, u Indij. oceanu, sjev. dijelu Mozambičkoga kanala, između Madagaskara i kontinenta; ima 340 km morske obale.
Prirodna obilježja
kratersko jezero
Državu Komori čine tri od četiriju (stanovništvo najjužnijeg otoka Mayotte izjasnilo se 1975. za ostanak pod franc. upravom) većih otoka u istoimenom arhipelagu te nekoliko malih. Otoci su vulkanskog podrijetla, strmo se uzdižu s morskog dna, a na mnogim su mjestima obrubljeni koraljnim grebenima koji čine jedno od svjetski najprivlačnijih područja za ronjenje. Najveći je najsjeverniji otok Ngazidja (ili Grande Comore), 1146 km2, koji u svojem juž. dijelu doseže visinu od 2361 m na aktivnom vulkanu Mont Kartala (posljednje erupcije 1965. i 1977), a poznat je po jednoj od najvećih kaldera na Zemlji. S od vulkana prostire se ravnjak na visini od 600 m, veći dio otoka pretežno je stjenovit, a obala slabo razvedena. Nzwani (ili Anjouan), 424 km2, otok je trokutasta oblika, s nešto prostranijim zaljevom uza sjev. obalu, a najveću visinu (1595 m) doseže u sred. dijelu. Najmanji od triju gl. otoka je Mwali (ili Mohéli), 290 km2, najvećim dijelom ima izgled raščlanjenog platoa na o. 300 m visine, dok mu je najveća visina 790 m. Obala svih otoka dosta je nepristupačna, strma i stjenovita ili zarasla vegetacijom mangrova. Klima je tropska s malim godišnjim amplitudama temperature (5–6 °C), izražena su dva godišnja doba, određena monsunskim strujanjima. Suho i svježije razdoblje traje od svibnja do listopada, a toplije i kišno od studenoga do travnja. Ljetni monsun (kashkazi) počne u studenome i donosi obilje padalina koje su najjače u siječnju, dnevne temp. dosežu 32–35 °C, a mogući su i trop. cikloni. Količina padalina kreće se od 1100 do 3000 mm, veća je na privjetrinskim sjeveroist. padinama, a na najvišim dijelovima doseže i 5000 mm. Ipak, zbog poroznih vulkanskih stijena površinski tokovi su rijetkost, a na Njazidji ih uopće nema. Gl. izvor pitke vode je kišnica koja se u cisternama prikuplja tijekom ljeta, te rijetki izvori koji se javljaju u priobalnom području. Iako je pretežno stjenovit i oskudna tla, na vulkanskim padinama Njazidje rastu trop. kišne šume. Na ostalim otocima tla su bogata mineralima i plodna, omogućuju bujnu trop. vegetaciju. Krčenje šuma radi dobivanja drva za ogrjev te obradivih površina rezultiralo je snažnom erozijom. Šume pokrivaju manje od 20% površine, udio se i dalje smanjuje ugrožavajući opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
Stanovništvo
godišnja svečanost na Nzwaniju
Čine ga mješanci, odn. potomci različitih skupina koje su u posljednjih 1000 g. naseljavale otoke. Među najvažnijima su doseljenici s Madagaskara, Arapi iz Perz. zaljeva te crnci koji su kao robovi dovođeni iz Mozambika. Do kraja XIX. st. potomci tih doseljenika formirali su stanovništvo u kojem više nije izražena etnička podjela. Ostalo st. (Indijci, Europljani i dr.) čine manje od 3% populacije. Služb. jezici su komorski (ili shikomoro), jezik srodan swahiliju, te francuski, a u širokoj upotrebi je i arapski. Gustoća naseljenosti među otocima varira, ali se s obzirom na prir. uvjete može smatrati vrlo visokom. S o. 500 st./km2 otok Nzwani spada među najgušće dijelove svijeta. Na najvećem otoku gustoća je o. 200 st./km2, ponajviše zbog veće koncentracije oko gl. grada. Otok Moheli ima gustoću od o. 80 st./km2. Oko 2/3 st. živi u ruralnim naseljima. Najveći je grad Moroni, 42 900 st., gl. grad zemlje. Ostali veći gradovi su Mutsamudu (23 600), Fomboni (15 000), Domoni (14 500) i Tsémbehou (11 600). Broj stanovnika raste dosta brzo, o. 3% godišnje, što je posljedica prir. promjene. Stopa rodnosti je visoka, o. 38‰, a smrtnosti dosta niska, 8–9‰. Posljedično, stanovništvo je po strukturi mlado: mlađih od 15 g. je o. 43%, a starijih od 65 g. manje od 3%. Medijalna je starost o. 19 g. Očekivano trajanje života je 61 g. U vjerskom sastavu s 99% dominiraju sunitski muslimani, a manjinu čine kršćani. Obrazovna struktura slaba je i za afr. prilike: nepismenih je oko trećina muškog i polovica ženskog stanovništva. Iako je osnovno školovanje od 6. do 14. g. obvezno, velik udio djece ne pohađa je redovito. Velik je problem brz porast st. i potreba za sve više škola, nasuprot čemu stoji nedostatno financiranje.
Gospodarstvo
ribarski čamci
Komori spadaju među siromašnije zemlje svijeta. Gl. su ograničavajući čimbenici razvoja oskudni prir. resursi, brz porast stanovništva, slaba obrazovna struktura i slabe investicijske mogućnosti. Stoga zemlja dosta ovisi o stranoj pomoći u čemu prednjače Francuska i arap. zemlje. BNP se procjenjuje na manje od 400 USD/st. i raste dosta sporo. Poljoprivreda je i dalje vrlo važna grana gospodarstva koja zapošljava 3/4 stanovništva, u dohotku sudjeluje visokim udjelom i daje glavninu vrijednosti izvoza. Usprkos velikim naporima i planovima (još od poč. 1980-ih) u razvoju samoopskrbne poljoprivrede, Komori ne zadovoljavaju vlastite potrebe za hranom. Ti su planovi u suprotnosti s kompanijama koje se opiru zemljišnim reformama i na plantažama, koje zauzimaju velik dio najplodnijih zemljišta, uzgajaju komerc. kulture. Umjesto nekadašnjih plantaža šećerne trske, danas su najvažnije kulture vanilija (među najvećim svj. proizvođačima, većinom na Ngazidji), klinčići i ostali začini, te ylang-ylang – drvo iz porodice magnolija, čiji se cvjetovi koriste za dobivanje parfema. Značajan je i uzgoj kokosovih palmi (na Mwaliju) i proizvodnja kopre, nešto kave i kakaa. Za vlastite potrebe uzgajaju se riža, kukuruz, kasava i slatki krumpir, banane. U stočarskoj proizvodnji ističe se peradarstvo, a tek onda uzgoj koza, ovaca i goveda. Ribarstvo je također skromno, isključivo za vlastite potrebe. Osim plodna tla, ali samo na ograničenim područjima, te dosta reduciranih trop. šuma, Komori nemaju važnijih prir. resursa. Energenti se uvoze, a samo 10-ak % el. energije dobiva se od hidroenergije. Ind. je slabo razvijena i svodi se na osnovnu preradu poljoprivr. proizvoda i destilaciju eteričnih ulja za parfeme te obradu drva i gradnju čamaca. Turizam, kao mogući važan izvor prihoda, zbog političke nestabilnosti ograničenog je značenja, zemlju godišnje posjeti 20–30 tis. stranaca. Vrijednost uvoza višestruko je veća od izvoza. Uvoze se prehr. proizvodi, nafta i različiti industr. proizvodi. Izvoze se poljoprivr. proizvodi, dijelom prerađeni: vanilija, začini, eterična ulja, kopra. S 35–40% vrijednosti vanjske trgovine Francuska je najvažniji partner koji redovito pokriva i deficit. Izvozi se još i u druge zemlje EU-a te SAD, a uvozi iz Kenije, JAR-a, Japana, arap. zemalja. Prom. infrastruktura je slaba, stupanj automobilizacije nizak, a važno prijevozno sredstvo još su uvijek zaprežna kola. Za veze među otocima važan je zračni promet, manjim dijelom i plovidba. Međunar. pom. promet otežan je zbog ograničene veličine brodova koji mogu pristupiti otocima, pa je uobičajeno prekrcavanje s većih na manje brodove na moru ili tranzit preko Mombase i Reuniona. Gl. otočke luke: Moroni i Mutsamudu; u blizini gl. grada međunar. aerodrom.
BNP (2002): 228,5 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 35%, industrija 11%, usluge 54%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 73%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (1996): oko 20%
Inflacija (1990–2001): 3,6%/god.
Realan rast gospodarstva (2001–2002): 3%/god.
Uvoz (2002): 88 mil. USD
Izvoz (2002): 28 mil. USD
BNP (2002): 228,5 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 35%, industrija 11%, usluge 54%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 73%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (1996): oko 20%
Inflacija (1990–2001): 3,6%/god.
Realan rast gospodarstva (2001–2002): 3%/god.
Uvoz (2002): 88 mil. USD
Izvoz (2002): 28 mil. USD
Povijest
Od poč. XV. st. na K. se useljavaju Arapi; poč. XVI. st. Portugalci bez uspjeha pokušavaju uspostaviti svoje naseobine. Tijekom XVI. st. započinje useljavanje pripadnika naroda Bantu s afr. kopna, a u XVIII. st. i s Madagaskara. God. 1843. Francuzi zauzimaju otok Mayotte; 1866. cijelo područje postaje franc. protektorat. Od 1912. franc. kolonija, podređena (od 1914) guverneru Madagaskara. Od 1947. franc. prekomorski posjed; šira autonomija od 1961. Prema sporazumu s Francuskom iz 1973, K. su 1975. proglasili neovisnost, ali je otok Mayotte (na osnovi referenduma) ostao u franc. posjedu. Prvoga predsjednika Ahmeda Abdallaha svrgnulo je iste god. Nac. revoluc. vijeće. God. 1976. za predsj. je izabran Ali Soilih, pristaša socijalist.-islam. usmjerenja zemlje. Ubijen je u prevratu 1978. Iste god. predsj. ponovno postaje A. Abdallah, koji je uspio centralizirati vlast. Izbjegao više pokušaja drž. udara, ali je ubijen 1989. Od 1990. K. potresa polit. nestabilnost. Od 1990–95. predsj. je Said Mohamed Djohar, a od 1996. Mohamed Taki Abdoulkarim.