Konavle, nošnja
Konavle
Konavle, rječica Ljuta
Konavle, Čilipi
Konavle (Konavli), općina, jugoistočno od Dubrovnika (na krajnjem jugu Republike Hrvatske), u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Površine 209 km2; 8577 stanovnika (2011). Središte općine nalazi se u Cavtatu (2153 stanovnika, 2011). Pruža se od Plata na sjeverozapadu do rta Oštra (Prevlaka) na jugoistoku; pripadaju joj i naseljeni otočići ispred Cavtata. Obuhvaća Konavosko polje, priobalni greben te unutarnje vapnenačko područje. Središnji dio Konavoskog polja natapaju ponornice Konavoštica, Ljuta i Kopačica. Stanovništvo se u priobalju bavi turizmom, a u unutrašnjosti poljoprivredom. Najznačajnija su naselja → Cavtat, → Čilipi i Gruda. Godine 1962. u Čilipima je izgrađen međunarodni aerodrom, a od 1966. kroz Konavosko polje prolazi Jadranska magistrala. Tragovi naseljenosti od paleolitika. Prvi poznati stanovnici bili su pripadnici plemena Plereja, koje su u IV. st. pr. Kr. pokorili Ardijejci. Pod rimskom su vlašću od 167. pr. Kr. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva (476) Konavlima neko vrijeme vladaju Ostrogoti (do 535), a potom Bizant. Doseobom Hrvata u VII. st. Konavle su uglavnom samostalna župa na području Crvene Hrvatske kojom vlada arhont. Nakon izmjene raznih gospodara (Travunija, Duklja, Raška), Konavle 1378. dolaze pod vlast Bosne. Godine 1419. Dubrovčani kupuju istočni dio Konavala od Sandalja Hranića, a 1426. zapadni dio od Radoslava Pavlovića. U upravnom smislu Konavle su činili knežiju (comitatus); knez je stolovao u Pridvorju, a kapetan u Cavtatu. U obrambene svrhe podignuta je utvrda Soko (napuštena 1672). Godine 1799–1800. zbila se pobuna Konavljana zbog fiskalnih opterećenja Republike. Nakon pada Dubrovačke Republike (1808) Konavle ostaju u sastavu dubrovačke uprave i dijele daljnju sudbinu Dubrovnika. Općina je uspostavljena 1993; ima 32 naselja (2011).