Los Angeles
Los Angeles, grad i luka na obali Tihog oceana (zaljev San Pedro), sjedište istoimenog okruga (od 1850), na JZ sav. države Californije, Z SAD-a; 3 877 139 st. (2. po veličini amer. grad, iza New Yorka; aglomeracija L. A.–Riverside–Orange County 17 542 967 st.). Gotovo pol. stanovništva tvore Hispanoamerikanci (o. 46,5%); velik je i broj Azijata (Japanaca, Kineza, Filipinaca, Korejaca, Vijetnamaca i dr.). Trg., industr., financ., prom., kult. i turist. središte zap. dijela SAD-a. Tekst., prehr., drvna (namještaj), petrokem. (rafinerije nafte), farmaceutska, računalna i elektron. ind.; proizvodnja zrakoplova, svemirskih letjelica, papira, stakla i igračaka. Tiskarstvo i nakladništvo. Film. ind. (Hollywood; od 1909). Do 1990-ih imao razvijenu automob. ind. Poljoprivreda u okolici (uzgoj voća i povrća). Katedrala Our Lady of the Angels (2002). Mnogobrojni muzeji (prirodoslovni, aeronautički, filmski, industrijski, znanstveni, Norton Simon Museum u Pasadeni s djelima Rembrandta, Goye i dr.); galerije. Kazališta (Center Theater Group, Ahmanson Theater, Los Angeles Opera i dr.). Knjižnice: Los Angeles Public Library, Central Library (s oko 6,5 mil. knjiga; teško stradala u dva požara 1986, ponovno otvorena 1993), Huntington Library i dr. Koncertna dvorana Walt Disney (L. A. Philharmonic Orchestra; otvorena 2003). Botanički i zoološki vrtovi; planetarij. Brojni parkovi (Griffith Park i dr.). Poznate četvrti Beverly Hills (s poznatom ulicom Rodeo Drive punom luksusnih trgovina) i Bel Air, obje za bogataše, te četvrti Chinatown, Little Tokyo i dr. Disneyland (otvoren 1955. u obližnjem Anaheimu). Sveučilišta; University of California (UCLA, osn. 1919), University of Southern California (osn. 1880). Tehnol. institut u Pasadeni. Međunar. zračna luka (po putničkom prometu 3. u SAD-u, iza čikaške O’Hare i njujorške J. F. K.). Španj. istraživač Gaspar de Portolá 1769. prvi stigao na mjesto današnjeg L. A. Osnovali su ga Španjolci 1781. pod nazivom El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Angeles de Porciúncula. Nekoliko je puta bio gl. grad španj. kolon. provincije Alta California. Do 1846. u posjedu Meksika, kada ga osvaja amer. vojska. U drugoj pol. XIX. st. razvija se kao stočarsko središte. Završetkom izgradnje transkontinentalnih željeznica potkraj XIX. st. (Southern Pacific 1876. i Santa Fe 1885) te otkrićem nafte (1892) počinje nagli razvoj grada. Oko 1890. imao je 50 395 st., a 1900. već 102 479 st. Važnost luke raste nakon otvaranja Panamskoga kanala 1914. Tijekom II. svj. rata razvio se kao središte proizvodnje voj. opreme i streljiva. Stradao u mnogobrojnim požarima, kliženjima tla i poplavama tijekom 1990-ih (kao posljedica → el niña) te u potresu 1994. Domaćin ljetnih olimpijskih igara 1932. (prvi put u povijesti OI predstavljen projekt olimpijskog sela) i 1984.