Josip Kosor
Kosor, Josip, hrvatski književnik (Trbounje, kraj Drniša, 27. I. 1879 – Dubrovnik, 23. I. 1961). Radio kao pisar i tipograf po Hrvatskoj i BiH, 1902. dolazi u Zagreb. Mnogo putovao po europskim zemljama, Rusiji i Južnoj Americi, neko vrijeme živio i u Londonu. Književnu slavu i priznanje donosi mu ekspresionistička drama Požar strasti (1910), za kojom slijede drame Pomirenje (1914), Žena (1920), Nepobjediva lađa (1921) i Čovječanstvo (1925). Pisao je i naturalističke romane (Rasap, 1906; Radnici, 1906; Cupalo, 1907; Razvrat, 1923), te novele (zbirke Optužba, 1905; Crni glasovi, 1905; Mime; Miris zemlje i mora) u kojima progovara o društvenim prilikama. Objavio i zbirku poezije Beli plamenovi (1919) te knjigu putopisa Atlantikom i Pacifikom (1927). Jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika prvih desetljeća XX. stoljeća.