kremlj u Moskvi
kremlj (rus.), utvrđeno središte rus. feud. grada redovito s kneževim dvorcem, sabornom crkvom, zgradama drž. uprave i palačama bogatijih plemića. Tlocrt k. ovisi o reljefu na kojem je izgrađen; u poč. su zidine zemljane i drvene, poslije od kamena i opeke, često okružene opkopom. Dobro sačuvani u Rostovu, Tuli, Kazanu, Astrahanu, a najčuveniji je u Moskvi, koji se od XV. do XIX. st. stalno pregrađivao i izgrađivao. Uz rezidenciju velikoga kneza grade se mnogobrojne monumentalne crkve Uspenjski sabor (XV. st., graditelj A. Fioravanti), Blagoveščenski sabor (XV. st.), Arhangeljski sabor (XVI. st. djelo A. Novoga) i reprezentativna palača Granovitaja (XV. st., graditelji M. Ruffo i P. A. Solari). Tijekom XVIII. st. gradi se Arsenal, a arhitekt M. F. Kozakov završava zgradu Senata (danas sjedište rus. vlade). Građevine sovj. arhitekture (Palača kongresa, 1961) narušile su slikovitu silhuetu grada i urbanistički sklad. Na popisu svj. kult. baštine Uneska.