Krimski rat, topovski položaj, 1855.
Krimski rat, Englezi i Francuzi nazdravljaju pobjedi, 1855.
Krimski rat, vojni sukob između Rusije i Osmanskoga Carstva (1853–56) te osmanskih saveznika Velike Britanije i Francuske (od 1854) i Kraljevstva Sardinije (od 1855) za premoć na Balkanu, Dardanelima i Bliskom istoku. Formalno neutralne, u rat su se na strani Osmanskoga Carstva uključile Austrija i Pruska. Vojno djelovanje započeli su Rusi, koji su u ljeto 1853. zauzeli Moldaviju i Vlašku, a u studenom iste godine pobijedili su osmansku mornaricu u bitki kraj Sinope. Težeći spriječiti rusku dominaciju nad tjesnacima, na Bliskom istoku i u istočnoj Europi, Velika Britanija i Francuska intervenirale su u korist Osmanskoga Carstva. Godine 1854. Francuska, Velika Britanija i Osmansko Carstvo sklapaju ugovor o ratnom savezu. Iste godine u rat su ušle Austrija i Pruska. Sporazumno s Osmanlijama, Austrija je zaposjela Moldaviju i Vlašku. Nakon pobjede na rijeci Almi, francusko-britansko-osmanske snage započele su opsadu Sevastopolja i osvajaju ga nakon 11 mjeseci. Saveznici zatim nisu poduzimali opsežnije vojne akcije, dok su Rusi zauzeli Kars (1855). Rat je završio porazom Rusije i sklapanjem Pariškoga mirovnog sporazuma 30. III. 1856. Rusiji su vraćeni Sevastopolj, Balaklava, Jevpatorija, Kerč-Jenikale i Kinburn, ali se istodobno morala odreći dijela južne Besarabije, koji je bio pripojen Moldaviji, a jednako tako i protektorata nad podunavskim kneževinama (Vlaška, Moldavija), koje su ostale pod suverenitetom Osmanskoga Carstva, integritet i cjelovitost kojega su bili zajamčeni. Donesen je Hati Humajun (Hatt-i Humayun), kojim su potvrđene odredbe Hatišerifa od Gülhane iz 1839. te proglašena jednakost svih sultanovih podanika, bez obzira na vjeru i jezik. Proglašena je slobodna trgovina Dunavom, dok su tjesnaci ostali zatvoreni za ratne brodove svih zemalja. Osmanskom Carstvu vraćen je Kars, a Crno more bilo je demilitarizirano te se Rusija obvezala da ondje neće držati ratnu flotu ni graditi utvrde (poništeno na Londonskoj konferenciji 1871). Krimski rat bio je jedan od prvih u kojem su korištene moderne vojne tehnologije poput spoja puške i muškete (rifled musket) i Minié puška, što je potaknulo daljnji razvoj oružja. Uspostavljena je vojna željeznica i telegraf, a ratni izvjestitelji po prvi put su donosili detaljne opise bitaka. Engleska bolničarka Florence Nightingale za rata je organizirala njegu ranjenika u pozadinskoj vojnoj bolnici u Üsküdaru na Bosporu, bitno poboljšavši zdravstvene prilike u vojsci.