Križevačka eparhija, grkokatolička biskupija sa sjedištem u Križevcima. Početak joj je u uniji pravoslavaca u Hrvatskoj s Katoličkom crkvom na čelu s episkopom Simeonom Vratanjom (1611). Sjedište mu je bilo u manastiru Marči i zbog toga su on i njegovi nasljednici imali naslov marčanski biskupi (vladike). Prema carskim imenovanjima nazivali su se i svidničkim biskupima, a papa ih je od Pavla Zoričića (1671) imenovao naslovnim platejskim biskupima. Službeno su do 1777. bili vikari zagrebačkoga biskupa za grkokatolike, a tada je osnovana samostalna eparhija sa sjedištem u Križevcima, kojoj su pridodani i novopridošli Ukrajinci i Rusini, sjedinjeni u drugim unijama. Kada je nakon Bečkoga rata (1683–99) u Monarhiji organizirana Pravoslavna crkva, u uniji su ostali samo Žumberčani i neke manje skupine u Hrvatskoj; od 1680. imaju svoje sjemenište u Zagrebu. Eparhiji je sredinom XIX. st. pripojeno oko 30 000 tada sjedinjenih Makedonaca, a za njih je 1962. imenovan skopski biskup kao apostolski vizitator s punom jurisdikcijom. Od 1923. K. e. objedinjuje grkokatolike na području bivše Jugoslavije. Od 1960. sjedište je eparhije u Zagrebu, podijeljena je u tri vikarijata (žumberački, bosansko-slavonski i vojvođanski), osam dekanata i 57 župa.