krsna slava (krsno ime), običaj raširen na Balkanu u Srba, a mjestimice i u Hrvata (Konavle, Boka kotorska, BiH itd.) kojim pojedine obitelji štuju zajedničkog sveca ili zaštitnika. Izvorno pretkršć. običaj vezan uz poticanje plodnosti i kult Sunca, kristijaniziran u XIV. ili XV. st. K. s. slavila se nekada tri dana. Gl. obred, za koji su pripremljeni svijeća, kolač, vino, tamjan i koljivo, obavljao se prvog dana (krila), za vrijeme objeda. Središnja je točka obreda okretanje slavskoga kolača tri puta “za suncem” i njegovo lomljenje, te napijanje “u slavu”, nakon čega se tek pristupa objedu. Slava se nastavljala u prisutnosti susjeda i prijatelja i drugog dana (pojutarje), a završavala je trećeg dana (ustavci).