kuglanje, u Engleskoj oko 1908.
kuglanje, u Americi oko 2000.
kuglanje, šport. igra kuglom promjera 16 cm i mase 2,85 kg kojom se obara 9 čunjeva postavljenih na kraju staze. Na otvorenom, kugla se već u srednjovj. gradovima Njemačke i Engleske. Potkraj XVIII. st. grade se prve dvorane za kuglanje (kuglane). Međunar. kuglački savez (FIQ) osnovan je 1952. U nas se kugla po gostionicama u drugoj pol. XIX. st., a 20-ih god. XX. st. k. poprima obilježje športa. Susedgradski kuglački klub, prva kuglačka organizacija, osnovana je 21. VIII. 1920. u Zagrebu. Poslije su započeli s radom Kuglački klub Medvedgrad (1922) i Željezničarski klub Žar (1922). Iste god. u Splitu je utemeljen Kuglački klub Rukeč, a poslije se osnivaju Jadran i dr. Nakon II. svj. rata najuspješniji kuglački klubovi su zagreb. Grmoščica i Medvedgrad, osječki Kandit i splitski Poštar, u ženskoj konkurenciji još i Tekstilac (Zagreb) i Rijeka. Hrv. kuglači i kuglačice ostvarili su najveće svj. dosege, bili su i svj. prvaci i svj. rekorderi, a proglašavani su i najboljim športašima u zemlji. Osobito su se istaknuli Zdravko Boljat, Nikola Dragaš, Dujam Smoljanović i dr., a kod kuglačica Barbara Bulić, Štefica Krištof, Biserka Perman, Željka Orehovec i dr. Hrv. kuglački savez primljen je 1991. u članstvo FIQ-a.